Već nekoliko sedmica traju napori da se organizira humanitarna pomoć za stanovnike Oleškija, grada koji je od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine ostao na prvoj liniji fronta. Ruske snage zauzele su grad ubrzo nakon početka invazije, a njegovi stanovnici suočavaju se sa ozbiljnom nestašicom hrane, lijekova i drugih osnovnih potrepština, piše Hina.

I Moskva i Kijev pohvalili su prvu damu SAD-a Melaniju Trump zbog njenog angažovanja u postizanju lokalnog primirja. Prema navodima zvaničnika, najmanje jedan stanovnik uspio je da napusti grad, dok se oni koji su ostali suočavaju sa strahom od gladi i neizvjesnošću.

Ipak, očekivanja da bi ovaj dogovor mogao da donese šire smirivanje sukoba brzo su splasnula nakon novih napada na ukrajinske gradove. Među metama se našla i glavna željeznička stanica u Dnipru, na jugoistoku zemlje, gdje je, prema navodima iz dostavljenog izvještaja, poginulo 14 ljudi.

Primirje je ograničeno na područje Oleškija i okolinu, nasuprot Hersonu, koji se nalazi na drugoj strani rijeke Dnipar.

Humanitarni konvoj spreman za polazak

"Razminiranje pravaca za humanitarnu misiju u Oleškiju je završeno", saopćili su ruska povjerenica za ljudska prava Yana Lantratova i njen ukrajinski kolega Dmytro Lubinets u gotovo identičnim izjavama.

Stanovnicima koji žele da napuste Oleški bit će omogućeno da to učine tokom unaprijed određenog vremenskog perioda, nakon čega je planirana podjela paketa humanitarne pomoći.

Operacija bi trebalo da ublaži posljedice višegodišnje izolacije grada, ali istovremeno predstavlja i dio šireg diplomatskog nadmetanja. I Rusija i Ukrajina nastoje da pokažu američkom predsjedniku Donaldu Trumpu da podržavaju njegove napore za postizanje mira, iako su njihovi interesi i očekivanja različiti.

Ruska povjerenica za ljudska prava Yana Lantratova najavila je da će u pratnji humanitarne misije biti i četvero novinara američke konzervativne televizijske mreže "Newsmax", koja je bliska Trumpovoj administraciji. Lubinets nije otkrio identitet novinara.

O završetku razminiranja i pripremi humanitarne operacije izvijestili su i međunarodni mediji, navodeći da bi konvoj najprije trebalo da stigne do gradske bolnice, dok će evakuacija biti organizirana u posebnom vremenskom okviru.

Melania Trump dobila pohvale Moskve i Kijeva

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je na sastanku sa predstavnicima afričkih zemalja u Moskvi da bi humanitarna pomoć civilima trebalo da počne da stiže u četvrtak i petak, uz, kako je naveo, podršku prve dame Sjedinjenih Američkih Država.

Lubinets je također uputio posebnu zahvalnost osobi koja, prema njegovim riječima, lično posvećuje vrijeme i pažnju humanitarnoj misiji i pomoći civilima u Oleškiju.

Angažovanje Melanije Trump dobilo je na značaju u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump sve češće kritikuje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, optužujući ga da predstavlja prepreku mirovnom procesu, dok istovremeno pozitivno govori o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Putin je u četvrtak izjavio da Rusija radi na pitanjima koja se odnose na moguće mirno rješavanje sukoba u Ukrajini.

Iako Moskva i Kijev odbacuju optužbe da namjerno gađaju civile, napadi na željezničku infrastrukturu i druge objekte od značaja za civilno stanovništvo postali su sve učestaliji. Ukrajina se istovremeno suočava sa smanjenim zalihama raketa za protivzračnu odbranu, dok je i u Rusiji zabilježen porast broja civilnih žrtava.

Pregovori o miru trebalo bi da budu nastavljeni u Abu Dhabiju

Mirovni pregovori uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država trebalo bi da budu nastavljeni narednog mjeseca u Abu Dhabiju, nakon duže pauze. Ipak, Moskva i Kijev i dalje su veoma udaljeni kada je riječ o uvjetima za okončanje rata.

Obje strane svjesne su da bi Donald Trump mogao značajno da utječe na dalji tok sukoba, posebno imajući u vidu da mu, bez obzira na rezultate novembarskih izbora za američki Kongres, ostaju još dvije godine predsjedničkog mandata.

Moskva se nada da će Trump uspjeti da izvrši pritisak na ukrajinsko rukovodstvo kako bi prihvatilo sporazum koji bi uključivao niz ruskih zahtjeva. Među njima su uspostavljanje potpune ruske kontrole nad ukrajinskim Donbasom i odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u.

Šta traži Kijev?

Ukrajina, sa druge strane, želi da osigura nastavak razmjene obavještajnih podataka sa Washingtonom, kao i nesmetan pristup američkom vojnom satelitskom komunikacijskom sistemu Starshield, čije je korištenje nedavno bilo poremećeno.

Kijev također insistira na nastavku isporuka američke vojne opreme koju evropske zemlje kupuju za Ukrajinu, uključujući rakete presretače za protivzračne sisteme Patriot.

Primirje u Oleškiju odnosi se isključivo na taj grad i šire područje Hersona, koje je godinama izloženo gotovo svakodnevnim napadima dronovima i artiljerijskim oružjem.

Prema procjenama, u ruševinama grada, koji je prije rata imao oko 24.000 stanovnika, i dalje živi približno 1.500 ljudi. Oni su izloženi redovnom granatiranju, kao i ozbiljnoj nestašici hrane i lijekova.

Američka agencija AP navodi da se broj preostalih stanovnika procjenjuje na oko 2.000 i da bi humanitarna operacija trebalo da omogući dostavu hrane, lijekova i vode, kao i evakuaciju onih koji žele da napuste grad.

Evakuacija preko Krima i Bjelorusije

Ukrajina već duže vrijeme optužuje Rusiju da sprečava ulazak humanitarne pomoći u Oleški, kao i izlazak stanovnika iz grada. Moskva, s druge strane, tvrdi da su ukrajinske mine postavljene na prilaznim putevima i ukrajinsko granatiranje onemogućili sigurnu dopremu pomoći i evakuaciju civila.

Do sredine četvrtka ni ruska ni ukrajinska strana nisu prijavile kršenje primirja, koje bi trebalo da traje do nedjelje.

Za stanovnike koji žele da napuste grad i vrate se na teritoriju pod kontrolom ukrajinske vlade predviđena je ruta preko Krima, koji je pod ruskom kontrolom, a zatim kroz južni dio Rusije do Bjelorusije. Odatle bi mogli da pređu granicu i stignu na teritoriju Ukrajine pod kontrolom Kijeva.

Humanitarna operacija u Oleškiju predstavlja ograničen dogovor dvije zaraćene strane, ali i jedan od rijetkih primjera njihove neposredne saradnje u trenutku kada širi mirovni pregovori i dalje ne daju konkretne rezultate.