ADVERTISEMENT

Ono što upada u oči jeste da je pitanje sukoba na Bliskom istoku (rat u Gazi-palestinsko pitanje, Libanu, Jemenu i sukob SAD sa Iranom) bio jedna od glavnih tema izlaganja brojnih državnika, čak i onih čije zemlje nisu direktno zainteresovane za to pitanje, piše Euronews Srbija.

Pored toga, važan akcenat bio je na ratu u Ukrajini, a ne treba smetnuti sa uma da su se mogli čuti pozivi za reformom Savjeta bezbjednosti (turski predsjednik Erdogan), kao i drugi prijedlozi i dogovori (poput dozvole Danske vojnim trupama SAD da koriste Grenland).

Trumpov govor o Iranu

Veliku pažnju svjetske javnosti izazvao je govor američkog predsjednika Donalda Trumpa u vezi krize na Bliskom istoku. Iako se obraćao svim učesnicima on je tokom svog izlaganja direktno upozorio vladu u Teheranu, čiji su predstavnici bili prisutni, da od njih zavisi: „da li će biti postignut sporazum sa Iranom koji će im omogućiti da se obnove i izgrade daleko moćniju zemlju nego ikada ranije, ili ću ih gurnuti u pakao, bez ikakve šanse za opstanak i bez ikakve nade u buduću veličinu ili opstanak generacija?“.

Osim samohvalisanja da je postigao velike rezultate u oblasti privrede, migracija i borbe protiv kriminala, Trump je istakao kako su njegova djelovanja na spoljnom planu spriječila Iran da dođe do nuklearne bombe. Govor nije prošao bez dodatnih provokacija, s obzirom da je američki predsjednik optužio UN za sprovođenje „ljevičarske agende“, a slično je bilo i sa Kubom, koja je označena za propalu državu kojom vladaju komunisti koji žele da prenesu tu ideju u SAD, nakon čega je delegacija ove zemlje napustila salu.

Donald Trump u Generalnoj skupštini UN-a (Izvor: AP Photo/Yuki Iwamura)

Treba imati u vidu da Trump jeste postigao jedan veliki diplomatski uspjeh tokom zasjedanja UN, budući da je Danska pristala da potpiše ugovor sa SAD kojim prihvata vojno prisustvo na Grenlandu. Kao drugi domet možemo računati učestvovanje na multilateralnom sastanku sa Savjetom za saradnju zalivskih država, zajedno sa liderima Sirije, Turske i Iraka. Tada je dogovoreno povlačenje turske vojske iz baze na sjeveru Iraka, na čemu je sigurno insistirala američka strana.

Pezeshkianov odgovor

Trumpov istup nije ostao bez odgovora iranskog predsjednika Masoud Pezeshkiana. On je tokom svog obraćanja Generalnoj skupštini UN istakao da „Trump mora da shvati da nikada nećemo popustiti niti saviti koljena. Iran je spreman za diplomatiju pod sopstvenim uslovima, ali se nikada neće predati!“. Iranski predsjednik je odbacio sve optužbe američkog kolege da je njegova država glavni sponzor terorizma u regionu, ukazujući da je Iran "žrtva terorizma" budući da je Izrael 2024. godine izvršio napad na lidera Hamasa, Ismaila Hanijea.

Kao čin terorizma vidio je združene američko-izraelske napade juna 2025. i 28. februara 2026. godine, kada je eliminisan dio iranskog vojnog i političkog vrha na čelu sa ajatolahom Alijem Hamneijem. Takođe, upozorio je kako je Iran do agresije 2025. godine dozvoljavao inspekcije Međunarodne agencije za nuklearnu energiju, dok Izrael posjeduje nuklearnu bombu i odbija da dozvoli inspekciju svojih postrojenja. Da su dvije države daleko od sporazuma govori izjava državnog sekretara SAD Marka Rubia da će „za svaki sporazum biti potreban dugotrajan rad“, te objave listova da su vođe tvrde struje u Iranu zabranile delegaciji da se sastaje sa predstavnicima SAD.

Prva dva dana zasjedanja obilježile su brojne kritike na račun ponašanja izraelske države i vlade. Jordanski kralj Abdulah II je ukazao da „izraelska vlada ima ekspanzionističke apetite“ čime ugrožava mir na tom prostoru i postaje regionalna prijetnja. On je upozorio čitavu međunarodnu zajednicu da ne misli kako će se izraelski zahtjevi zaustaviti na Palestini, obzirom da ona ignoriše situaciju u Siriji, aludirajući na prisustvo izraelske vojske na južnom dijelu njene teritorije. Kritikovao je ponašanje izraelskih doseljenika za prostoru Zapadne obale i politiku raseljavanja Palestinaca, ocjenjujući da je to ratni zločin. Brojni posmatrači uočili su kako je izraelska delegacija djelovala nezadovoljno i nervozno zbog riječi Abdulaha II, naročito kad je on doveo u pitanje snagu međunarodnog prava, pitajući se kako se ono može sprovoditi ako se na kršenja ne reaguje dosljedno.

Sirijski predsjednik Ahmed el Šara je takođe istakao problem izraelskog prisustva u južnom dijelu Sirije, ukazujući da ova zemlja mora da promijeni bezbjednosni pristup i poštuje ugovor iz 1974. godine o razgraničenju teritorija na Golanu. Kako je to ocijenio izraelski list Jerusalem Post, bila je to jedna od „najopsežnijih ocjena“ odnosa između dvije zemlje, tokom koje je Šara ukazivao da politiku Izraela ne može oblikovati incident od 7. oktobra 2023. godine, te da nacija ne može svoju traumu od toga dana prenositi na međunarodnu arenu.

Pitanje Gaze i palestinske državnosti bilo je jedan dio govora francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Andyja Burnhama. Macron rekao da situacija u Gazi jeste „prizor koji nas sve sramoti“. Burnham je ukazao da nastavak rata u Gazi i širenje izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali vode izglede za rješenje po modelu dvije države ka „tački bez povratka”. U tom kontekstu ocijenio je izgradnju naselja E1 kao način da se Jerusalim odvoji od ostatka Zapadne obale i spriječi formiranje palestinske državnosti. Slično je bilo tokom govora odlazećeg generalnog sekretara UN Antónija Guterresa, koji je upozorio da izraelske akcije na okupiranoj Zapadnoj obali „ruše put ka miru i prizivaju avet etničkog čišćenja”. On je osudio porast nasilja, prinudno raseljavanje i kontinuirano širenje naselja na palestinskim teritorijama.

Izlazak delegacija iz sale tokom govora Netanjahua i Erdogana

Kada je izraelski premijer Benjamin Netanyahu izašao za govornicu, veliki broj članova delegacija u Generalnoj skupštini UN je napustio salu, čime je poslao direktnu poruku kakav je odnos prema njegovom nastupu. Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sa'ar je ocijenio kako njegova zemlja ne može zasnivati odluke „koje se tiču njenih egzistencijalnih interesa“ na osnovu globalnog konsenzusa i većine u UN.

Kada je riječ imao turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, izraelska delegacija je demonstrativno napustila zasjedanje, s obzirom da je on iznosio brojne kritike na račun njihove zemlje i kritikovao Netanyahua za ratne zločine tokom rata u Gazi. Osudio je izraelski „genocidni mentalitet” i rekao da je Gaza postala „najnehumaniji i najsramniji koncentracioni logor našeg vremena”, nazivajući je „najvećim svjetskim grobljem djece”.

Sve ove činjenice ukazuju da će pitanje rata na Bliskom istoku biti jedno od glavnih i u nastavku zasjedanja koja se očekuju ove nedjelje do subote, ali i nakon pauze, obzirom da Generalna skupština UN ne zasjeda u nedjelju.