ADVERTISEMENT

Sedmica zasjedanja na visokom nivou, tokom koje se svake godine u sjedištu UN-a u New Yorku (koji broji 193 članice) okupljaju šefovi država, šefovi vlada i ministri vanjskih poslova radi rasprave o globalnim pitanjima, ove godine će se održati od 22. do 28. septembra.

Ministar vanjskih poslova Bangladeša Khalilur Rahman predsjedavat će 81. zasjedanjem Generalne skupštine UN-a, događajem na kojem će generalni sekretar UN-a Antonio Guterres posljednji put održati uvodni govor.

U skladu s tradicijom koja se održava još od 1955. godine, predstavnik Brazila će prvi govoriti nakon predsjedavajućeg skupštine.

Predstavnik zemlje domaćina, Sjedinjenih Američkih Država, obratit će se nakon Brazila.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji predstavlja Tursku na Generalnoj skupštini UN-a, trebao bi održati govor kao četvrti govornik prvog dana zasjedanja.

Erdogan će se obratiti Generalnoj skupštini UN-a po 16. put.

Glavna tema: "Obnova povjerenja"

Očekuje se da će Generalna skupština, koja se ove godine održava pod temom "Obnova povjerenja, upravljanje transformacijom: UN koji donosi rezultate za sve", okupiti više od 150 šefova država i vlada, uz brojne potpredsjednike, zamjenike premijera, ministre i druge visoke vladine zvaničnike.

Prilagođavanje UN-a trenutnim globalnim uslovima i jačanje multilateralnog sistema ističu se kao ključne tačke dnevnog reda u okviru glavne teme.

Očekuje se da će pitanja poput povećanja efikasnosti međunarodnih institucija suočenih s rastućom geopolitičkom konkurencijom, trenutnim ratovima, ekonomskim nejednakostima i globalnim krizama, obnove povjerenja među državama članicama, te omogućavanja UN-u da efikasnije odgovori na globalne izazove zauzeti istaknuto mjesto u govorima lidera i bilateralnim susretima.

Od lidera se očekuje i da se u okviru svog glavnog dnevnog reda pozabave nizom tema – uključujući klimatske promjene, Ciljeve održivog razvoja, finansiranje razvoja, vještačku inteligenciju i tehnološku transformaciju, globalno zdravlje i spremnost na pandemije, nuklearno razoružanje te međunarodnu sigurnost.

U tom kontekstu, planirano je održavanje različitih sastanaka na visokom nivou o temama kao što su klimatske akcije i pravedna tranzicija, nuklearno razoružanje, 40. godišnjica Deklaracije o pravu na razvoj, prijetnje uslijed porasta nivoa mora, jačanje spremnosti i kapaciteta za odgovor na buduće pandemije, te borba protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodnih oblika netolerancije.

Očekuje se da će se lideri baviti aktuelnim sukobima, krizama i sporovima u različitim dijelovima svijeta, kako u svojim govorima sa govornice Generalne skupštine UN-a, tako i tokom bilateralnih i multilateralnih sastanaka.

Iako se očekuje da će genocid koji je u toku u Gazi biti jedna od glavnih tačaka dnevnog reda za mnoge lidere, predviđaju se i rasprave o širokom spektru pitanja – od napada na Iran i slobode plovidbe u Hormuškom moreuzu do rata između Rusije i Ukrajine, pitanja Kipra, sukoba u Sudanu i tamošnje pogoršane humanitarne situacije, te kriza u rasponu od humanitarne vanredne situacije u Mijanmaru do sigurnosne krize na Haitiju.

Još jedno značajno pitanje koje dolazi do izražaja tokom zasjedanja Generalne skupštine UN-a jeste hoće li biti izvršen nalog za hapšenje koji je Međunarodni krivični sud (MKS) izdao 2024. godine za izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.

Iako je član Gradskog vijeća New Yorka Zohran Mamdani izjavio da bi Netanyahu trebao biti uhapšen u skladu sa odlukom MKS-a i da bi oni djelovali u okviru gradskih zakona, naglasio je da nemaju nezavisna pravna ovlaštenja za provođenje takvog hapšenja te da bi taj korak morala poduzeti savezna vlada.

U međuvremenu, američka vlada je naznačila da Netanyahu "ni pod kojim okolnostima" neće biti uhapšen te je ponovo odbila zahtjeve za vize palestinskom predsjedniku Mahmoudu Abbasu – od kojeg se očekuje da se obrati Generalnoj skupštini UN-a – kao i drugim palestinskim zvaničnicima.

Guterresova posljednja Generalna skupština

Generalna skupština ima poseban značaj za generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa, čiji mandat ističe krajem godine, kao i za potencijalne nove kandidate.

Očekuje se da će Guterres – čiji mandat ističe 31. decembra 2026. godine – u svom, kako se pretpostavlja, posljednjem obraćanju Generalnoj skupštini pozvati na jačanje multilateralne saradnje suočene s brojnim krizama koje pogađaju međunarodni sistem i promjenama u globalnim odnosima snaga.

Očekuje se da će naglasiti važnost pridržavanja temeljnih principa Povelje UN-a i značaj dijaloga u rješavanju sporova.

Dok se proces izbora narednog generalnog sekretara UN-a nastavlja, očekuje se da će novi generalni sekretar preuzeti dužnost 1. januara 2027. godine.

Očekuje se da će diplomatske aktivnosti u okviru zasjedanja Generalne skupštine također biti značajne za proces izbora novog generalnog sekretara.