ADVERTISEMENT

Svoj glas već su dali predsjednik parlamenta Andreas Norlen i liderka Socijaldemokrata Magdalena Andersson, prenosi švedski SVT.

Kako navode lokalni izvještači sa lica mjesta, glasanje protiče u miru.

Biračka mjesta se zatvaraju u 20 časova po lokalnom vremenu, a Šveđani će istovremeno glasati i na regionalnim i lokalnim izborima.

Od 26. avgusta moguće je bilo glasati prevremeno, a ukupno 3.642.832 ljudi je to učinilo prije dana izbora.

Glasanje bi moglo da odluči da li će zemlju voditi dosadašnji desno orijentisani blok uz prvi ulazak krajnje desnih Švedskih demokrata u vladu ili će vlast preuzeti savez stranaka lijevog centra predvođen Socijaldemokratama i njihovom liderkom Magdalenom Andersson, dok ankete ukazuju na veoma tijesnu trku dva politička bloka.

Na desnici su vladajući Umjereni, Demohrišćani i Liberali, uz Švedske demokrate, koji su od 2022. godine podržavali vladu Ulfa Kristerssona van učešća u vladi, dok Kristersson sada želi da ih uvede direktno u vladu, prenosi "Guardian".

Lijevi blok predvode Socijaldemokrate Magdalene Andersson, uz Ljevicu i Zelene, dok bi Centristička partija mogla da bude njihov dodatni partner u formiranju većine.

Istraživanja javnog mnjenja ukazuju na veoma tijesnu trku.

Prema istraživanjima agencija Ipsos, Demoskop i Indikator Opinion, četiri stranke lijevog bloka imaju između 49,3 i 50,8 odsto podrške, dok vladajuća koalicija i Švedske demokrate imaju između 47,6 i 49 odsto, prema anketama švedskog javnog servisa i listova "Aftonbladet" i "Dagens niheter".

Prema jednom istraživanju dnevnika "Dagens niheter" i Ipsosa, razlika između dva bloka iznosi svega 0,3 procentna poena, navodi "Guardian".

Prema posljednjim anketama, trka je toliko tijesna da bi lijevom bloku, ukoliko rezultati ostanu približni projekcijama, pripalo 175 poslaničkih mjesta, a desnom 174, što bi otvorilo prostor za složene pregovore nakon izbora.

Posebnu težinu na izborima, kako navodi "Guardian", ima položaj Švedskih demokrata, stranke koja ima korijene u neonacističkom pokretu i koja je od političkog autsajdera postala najjača snaga na desnici.

Ta stranka je već značajno uticala na državnu politiku, naročito u oblastima migracija i borbe protiv kriminala, a njen eventualni ulazak u vladu predstavljao bi presedan.

Jedno od ključnih pitanja izbora biće migracija.

Švedska je nakon migrantske krize 2015. godine značajno pooštrila politiku prema azilu, boravištu i državljanstvu, a Švedske demokrate traže dodatno ograničavanje useljavanja.

Među najvažnijim temama su i kriminal i bezbjednost, posebno obračun sa organizovanim kriminalnim grupama i oružanim nasiljem.

Desnica insistira na strožim kaznama i većim policijskim ovlašćenjima, dok ljevica stavlja naglasak na obrazovanje i socijalne službe.

Birači će odlučivati i o ekonomskim pitanjima, troškovima života, porezima, socijalnoj zaštiti i zdravstvenom sistemu.

Dok desni blok zagovara smanjenje poreza i podsticaje za zapošljavanje, ljevičarske stranke obećavaju veća ulaganja u zdravstvo, školstvo i javne usluge.

Spoljna politika takođe je među važnim pitanjima.

Ruska invazija na Ukrajinu dovela je do istorijskog zaokreta u švedskoj bezbjednosnoj politici i članstva zemlje u NATO-u 2024. godine.

U švedskoj politici postoji široka saglasnost o nastavku podrške Ukrajini, dok se rasprava uglavnom vodi o visini izdvajanja i ulozi Evrope u jačanju sopstvene odbrane.

Švedski politički sistem tradicionalno počiva na koalicijama, kompromisima i manjinskim vladama, pa pobjeda jednog bloka ne mora automatski da znači i formiranje stabilne vlade.

Zbog toga bi rezultat manjih stranaka mogao da bude presudan za sastavljanje nove vladajuće većine.