Retatrutid, skraćeno "reta", lijek koji se na društvenim mrežama sve češće naziva "novim Ozempikom" ili čak "Godzilom među lijekovima za mršavljenje", još nije odobren za javnu upotrebu, ali interesovanje za njega raste širom svijeta, pa i u Srbiji. Iako se na internetu mogu pronaći proizvodi koji se predstavljaju kao retatrutid, ono što se prodaje van kliničkih studija ne potiče iz legalnog farmaceutskog lanca i može sadržati nepoznate ili pogrešne sastojke, upozoravaju stručnjaci.
Retatrutid je eksperimentalni lijek kompanije Eli Lilly i predstavlja takozvani trostruki agonista - istovremeno aktivira receptore za GIP, GLP-1 i glukagon. U kliničkim ispitivanjima daje se jednom sedmično kao potkožna injekcija, a za razliku od lijekova koji djeluju preko jednog ili dva od ova tri sistema, retatrutid istovremeno cilja sva tri receptora, piše Euronews Srbija.
Lijek se trenutno nalazi u trećoj fazi kliničkih ispitivanja. To znači da je već prošao ranije faze razvoja i da se sada u velikim studijama ispituju njegova efikasnost i bezbjednost kod različitih grupa pacijenata. Važno je, međutim, da se treća faza još ne može poistovjetiti sa odobrenjem lijeka. Nakon završetka ispitivanja i kompletiranja podataka, regulatorna tijela tek treba da procjene korist i rizik i odluče da li će lijek biti odobren.
Eli Lilly je tokom 2026. godine objavio pozitivne rezultate više studija treće faze. U jednoj od njih, kod osoba sa gojaznošću ili prekomjernom tjelesnom masom i najmanje jednom komplikacijom povezanom sa težinom, prosječan gubitak tjelesne mase uz najvišu ispitivanu dozu iznosio je 28,3 odsto nakon 80 sedmica. U drugoj studiji, koja je obuhvatila osobe sa gojaznošću ili prekomjernom težinom i dijabetesom tipa 2, gubitak tjelesne mase bio je do 20,8 odsto, dok je u studiji kod osoba sa teškom gojaznošću i već postojećim kardiovaskularnim oboljenjem iznosio do 22,6 odsto.
Ipak, retatrutid još nije odobren ni od jednog regulatornog tijela i kompanija navodi da je trenutno legalno dostupan samo učesnicima njenih kliničkih ispitivanja. Eli Lilly je posebno upozorio na proizvode koji se prodaju na crnom tržištu, jer njihov sastav, količina aktivne supstance, čistoća i bezbjednost ne mogu da se garantuju.
Uprkos tome, društvene mreže već su prepune iskustava ljudi koji tvrde da koriste "Retu". Korisnici objavljuju fotografije prije i poslije mršavljenja, razmjenjuju iskustva i savjete o korišćenju, dok se na internetu mogu pronaći i grupe u kojima se ljudi informišu kako da dođu do preparata i kako da ga koriste.
U Srbiji se retatrutid može pronaći i preko internet prodaje, iako na pojedinim mjestima uz proizvod stoji da je namijenjen isključivo istraživanju.
Rizik od nepravilne upotrebe
Fitnes trener Marko Tajs ocjenjuje da retatrutid i drugi peptidi definitivno mogu imati budućnost u oblasti fitnesa, vježbanja i zdravlja, ali upozorava da je ključno razumjeti u kojoj se fazi njihov razvoj trenutno nalazi.
Posebno upozorava na rizik od nepravilne upotrebe preparata koji suzbijaju apetit.
"Jedan od velikih rizika kod upotrebe ovakvih lijekova, odnosno peptida, jeste to što blokiramo apetit. Na taj način ljudi često imaju logiku: 'Aha, nisam gladan, ne moram da jedem, onda ću brže da smršam.' Često se svedu na 700 do 1.000 kalorija u toku dana, što je jako opasno po zdravlje", kaže trener.
Kako navodi, posljedice mogu uključivati narušavanje imuniteta, gubitak mišićne mase umjesto masnog tkiva, ali i smanjenje gustine kostiju.
"Dosadašnji neki podaci pokazuju da godinu dana ovakvog nepravilnog korišćenja može da dovede do toga da kosti djeluju starije za 17 godina. To je jako važno, pogotovo za žene koje su inače sklone osteoporozi", naglašava naš sagovornik.
Međutim, ključna razlika između retatrutida i lijekova poput Ozempika, naglašava Tajs, jeste u njihovom regulatornom statusu. Dok je Ozempik registrovani lijek koji je prošao propisane procedure kontrole i procjene bezbjednosti, retatrutid još nije odobren za upotrebu.
"Reta još uvijek nije registrovani lijek. To je ključna razlika. Ozempik je registrovani lijek, što znači da ga proizvode velike farmaceutske kuće i da je prošao određenu analizu i određeni standard za upotrebu kod ljudi", kaže Tajs.
"Crno tržište više nisu samo podrumi"
Farmaceutkinja Saška Božić, poznata i po Instagram stranici "Vaš farmaceut", kaže da je retatrutid samo jedan od primjera kako lijekovi i preparati mogu da postanu popularni putem društvenih mreža. Međutim, kada je riječ o onome što se prodaje mimo legalnih kanala, ona ne bi govorila o "sivom", već o crnom tržištu.
"Ja samo ne bih rekla 'sivo tržište', nego je tržište veoma crno, samo što to danas nisu više neki podrumi, nego internet stranice, WhatsApp, Viber, Telegram grupe gdje se mogu pronaći različiti proizvodi", kaže Božić.
Problem je, međutim, što proizvodi koji se prodaju na ovaj način mogu izgledati veoma slično pravim lijekovima.
"Za ljude koji nisu iz struke izgleda doslovno kao pravi lijek. Međutim, kao što i sama kompanija Eli Lilly navodi, lijek još uvijek nije dostupan, nalazi se u trećoj fazi kliničkih studija. Sve što možete pronaći na internetu i u ovim grupama, u jednu od njih sam se i sama inkorporirala, baš da bih vidjela o čemu se radi, sve je to crno tržište. To nije lijek", naglašava naša sagovornica.
Ona kaže da činjenica da proizvod izgleda kao originalna farmaceutska ambalaža nije nikakva garancija njegovog sastava.
"Ne postoji retatrutid koji je odobren za humanu upotrebu. Kutije izgledaju sve bolje, zato što je 21. vijek. Mnogo je lakše odštampati kutiju danas da izgleda slično kao što izgleda original", ističe Božić.
"Ne znamo šta se nalazi unutra"
Popularnost lijekova za mršavljenje posljednjih godina dodatno je podstaknuta društvenim mrežama. Ozempik i drugi lijekovi sličnog dejstva dobili su ogroman prostor na internetu, a izrazi poput "Ozempik lica" postali su dio popularne kulture.
Božić kaže da su trenutno upravo lijekovi za mršavljenje među najzastupljenijim proizvodima na crnom tržištu, dok postoji potražnja i za preparatima koje studenti koriste u potrazi za boljom koncentracijom.
U slučaju retatrutida, međutim, problem nije samo to što se koristi lijek koji još nije odobren, već i činjenica da osoba koja ga kupuje preko nelegalnih kanala ne može da zna šta zapravo dobija.
"Prije svega, želim da apelujem na ljude da ne uzimaju retatrutid kako god da ga nabave i kako god da izgleda, jer mi ne znamo šta se unutra nalazi", kaže Božić.
Kako navodi, postoje laboratorijske analize uzoraka proizvoda koji su se prodavali kao retatrutid, a rezultati ispitivanja sprovedeni u Australiji su pokazali da sadržaj nije odgovarao deklaraciji.
"Većina njih je imala dosta manje aktivne supstance, a određen broj je imao dosta više. Zato nije moguće govoriti ni o pouzdanoj dozi, ni o bezbjednosti takvih proizvoda. Nije više pitanje samo aktivne supstance - pitanje je i kakve su pomoćne supstance. Da li se nalaze određeni endotoksini, da li je preparat sterilan? To uglavnom nije slučaj i mogu napraviti mnogo veću štetu sebi nego korist", objašnjava Božić.
TikTok i mlađe generacije posebno izložene
Božić navodi da na svojoj stranici dobija pitanja ljudi koji su zbunjeni informacijama koje pronalaze na internetu. Dio njih, smatra, možda izbjegava da se obrati zdravstvenim radnicima upravo zato što pretpostavlja kakav će odgovor dobiti.
Dodatni problem predstavljaju proizvodi čija ambalaža izgleda dovoljno uvjerljivo da osoba bez stručnog znanja može da povjeruje da kupuje pravi lijek.
"Nekoliko puta sam dobila baš upravo te slike od same Rete, pošto ja njega ne bih još nazvala ni retatrutidom, gdje stvarno izgleda kao pravi lijek. I s te strane su zbunjeni. I piše na kutiji: 'Samo za istraživanje'. Ali, mislim, takvu kutiju možemo i mi sad da napravimo u nekoj štampariji", napominje Božić.
Posebno primjećuje popularnost ove teme na TikToku.
"Vidim da je na TikToku veća pomama nego na drugim društvenim mrežama. I mislim da su samim tim pogođene mlađe generacije više nego stariji", dodaje ona.
AI ne može da zamijeni zdravstvenog radnika
U eri društvenih mreža dodatni izvor zdravstvenih informacija postaju i četbotovi i drugi AI alati. Božić smatra da oni mogu biti korisni, ali samo ako korisnik umije da procjeni informacije koje dobija.
Istovremeno, onlajn savjetovanje sa farmaceutima već postoji i može biti alternativa traženju zdravstvenih informacija na društvenim mrežama.
"Što se generalno tiče telemedicine i farmaceutskih telekonsultacija, one već postoje. Možete pozvati bilo koju apoteku. Možete pozvati i nas ukoliko imate bilo kakvo pitanje, dobićete sve odgovore", kaže Božić.
Farmaceutkinja ima jednu ključnu poruku: "Nemojte koristiti Retu. Konsultujte se sa zdravstvenim profesionalcima. Dok ne dođe bolja regulacija, molim vas, koristite kritičko razmišljanje i pronađite svoje zdravstvene profesionalce kojima vjerujete".
Kada je riječ o samom mršavljenju, dodaje, ono ne treba da bude tabu tema. Postoje odobreni lijekovi koji se mogu koristiti za liječenje gojaznosti, ali uz ljekarski nadzor i recept.
"Gojaznost je bolest koja se vraća i to treba da se prati i treba da bude pod kontrolom, a ne da slušamo savjete sa društvenih mreža", ističe Božić.