ADVERTISEMENT

Govoreći o značaju 11. septembra, Marković je za Euronews Srbija rekao da je riječ o događaju koji predstavlja svojevrsnu vododjelnicu između vremena prije i poslije napada. Posebnu težinu, prema njegovim riječima, imala je činjenica da je Amerika tokom prethodne decenije bila uljuljkana u osjećaj sopstvene moći i bezbjednosti.

„To je jedan od onih trenutaka kada svi znaju gdje su bili i šta su radili onda kada su vidjeli te dramatične slike iz New Yorka. On zaista predstavlja vododjelnicu za vrijeme prije i poslije njega“, rekao je Marković.

On je podsjetio da je period od pada Berlinskog zida do 11. septembra bio vrijeme američkog vrhunca i svojevrsnog „kraja istorije“, ali da takva slika svijeta nije podjednako važila za sve zemlje.

Prema njegovoj ocjeni, napadi su promijenili i način na koji se države bore protiv bezbjednosnih prijetnji. Kao jedan od najočiglednijih primjera naveo je avio-saobraćaj, koji je nakon 11. septembra doživio nepovratnu transformaciju kroz strože kontrole putnika i prtljaga, bezbjednosne procedure i uvođenje novih tehnologija.

„Poslije 11. septembra tako nešto je nemoguće. Na tom logističkom nivou, bezbjednosti aerodroma, biometrija, kontrola putnika, kontrola prtljaga, zaista se ta industrija nepovratno promijenila“, naveo je Marković.

Vukan Marković (Izvor: Euronews Srbija)

Promijenjen je, kako je dodao, i način rada obavještajnih i bezbjednosnih službi. Države su centralizovale pojedine mehanizme, intenzivirale razmjenu podataka i promijenile metodologiju prikupljanja informacija.

Marković ocjenjuje da je jedna od ključnih promjena nakon 11. septembra bila promjena prirode neprijatelja sa kojim se SAD suočavaju.

Tokom najvećeg dijela 20. vijeka, američki protivnici bili su uglavnom države – od Sovjetskog Saveza do Iraka, Sjeverne Koreje i drugih aktera. Takvi sukobi odvijali su se u okviru prepoznatljivih država i teritorija, dok je Al Qaida pokazala novu vrstu globalne prijetnje.

„Ova vrsta globalnosti i ova vrsta sposobnosti terorista da naprave tako veliku štetu tako daleko od svog uporišta je zaista nova vrsta prijetnje. Tu oni mijenjaju bezbjednosnu paradigmu“, rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, teroristička prijetnja više nije bila ograničena na jasno definisanog državnog protivnika, već je mogla da se pojavi praktično bilo gdje.

Marković smatra da je taj period danas završen i da se Amerika ponovo vraća paradigmi u kojoj su njeni glavni protivnici velike sile poput Kine i Rusije.

Napadi 11. septembra imali su i direktne posljedice po NATO. Marković je podsjetio da je član 5 Sjevernoatlantskog ugovora, kojim se napad na jednu članicu tretira kao napad na sve, prvi i jedini put zvanično aktiviran upravo nakon napada na SAD.

Prema njegovoj ocjeni, odluka je prije svega predstavljala izraz solidarnosti sa Washingtonom, jer američkim snagama nije bila neophodna vojna pomoć manjih članica NATO-a za operaciju u Afganistanu.

Posebno je ukazao na tadašnju saradnju Rusije sa SAD, ocjenjujući da je i Moskva imala interes da se ograniči islamski ekstremizam, imajući u vidu sopstvene probleme na Kavkazu.

Kraj "Pax Americana" i povratak sukobu velikih sila

Marković smatra da se američka reakcija na napade ne može posmatrati kao jedinstven proces koji je automatski proizveo sve odluke Washingtona u narednih 25 godina.

Kako je naveo, intervencija u Afganistanu neposredno nakon napada imala je široku međunarodnu podršku, ali je manje od dvije godine kasnije uslijedila invazija na Irak, koja je, prema njegovoj ocjeni, dramatično promijenila Bliski istok.

„Amerika koja je tad nastala iz jednog pravedničkog gnjeva i potrebe da osveti svoje žrtve skliznula je u imperijalne i ekspanzionističke ratove jako brzo“, ocijenio je Marković.

On je ukazao i na posljedice američkog angažovanja u Afganistanu, gdje je država koju su podržavale SAD na kraju doživjela slom, dok su se talibani vratili na vlast.

Zbog toga, smatra Marković, 11. septembar danas može da posluži i kao tačka sa koje bi Amerika trebalo kritički da sagleda odluke donijete tokom prethodnih 25 godina.

„11. septembar je istovremeno i kraj Pax Americana u klasičnom smislu te riječi, ali i prilika da Amerika podvuče crtu i razmotri svijet koji je stvorila nakon toga refleksivnije“, zaključio je Marković.

Prema njegovoj ocjeni, neke odluke Washingtona nakon napada bile su opravdane, dok su druge imale katastrofalne posljedice po američku bezbjednost. Istovremeno, smatra da savremeni američki izolacionizam nije moguće objasniti samo posljedicama 11. septembra, već i dubokom društvenom transformacijom koja traje od 2016. godine.