Krajnje desničarska njemačka partija Alternativa za Njemačku (AfD) suočava se sa kritikama zbog biografija pojedinih budućih poslanika u parlamentu savezne države Saksonije-Anhalt, među kojima su bivši pripadnik istočnonjemačke tajne policije Štazi, nekadašnji glumac u filmovima za odrasle, kao i osobe povezane sa krajnje desničarskim i neonacističkim organizacijama, piše The Guardian.
Nakon istorijskog rezultata AfD-a na izborima u Saksoniji-Anhalt, vodeći kandidat stranke Ulrich Sigmund predstavio je u četvrtak u Magdeburgu novu poslaničku grupu.
Njemački mediji potom su objavili detalje o biografijama pojedinih od 39 izabranih poslanika.
Među njima je muškarac koji je, prema navodima medija, učestvovao u filmovima za odrasle i falsifikovao školske kvalifikacije.
On je ranije bio osuđen zbog krađe veće količine posteljine iz jednog hotela.
Prema pisanju lista Die Zeit, isti muškarac izbačen je sa univerziteta nakon što je utvrđeno da je falsifikovao svjedočanstvo o završenoj srednjoj školi.
On tvrdi da je, nakon pravne žalbe, ponovo primljen na fakultet.
Među novim poslanicima je i 78-godišnji bivši pripadnik Štazija, koji je osvojio direktan mandat, navodi britanski list.
On je priznao da je radio za Ministarstvo državne bezbjednosti bivše Njemačke Demokratske Republike, gdje se bavio građanima Istočne Njemačke koji su željeli da trajno napuste zemlju.
Njegov izbor izazvao je kritike organizacija koje zastupaju žrtve bivšeg istočnonjemačkog režima.
Dvojica budućih poslanika nalaze se pod istragom zbog sumnje da su pokušali da nastave aktivnosti zabranjene krajnje desničarske organizacije Artgemeinschaft, koja je zastupala nacionalističke i antisemitske ideje.
Jedan od njih se, prema navodima tužilaštva, sumnjiči i za kršenje propisa o oružju.
Obojica odbacuju optužbe.
Istraga njemačkog javnog servisa ZDF pokazala je i da su pojedini budući poslanici AfD-a, koji su bili članovi prethodnog saziva parlamenta, imali veze sa krajnje desničarskim organizacijama.
Među njima su i bivši članovi sada zabranjene organizacije "Heimattreue Deutsche Jugend" (HDJ), od kojih je jedan od njih svojevremeno bio i na čelu te organizacije.
Savjetnik poslaničke grupe AfD-a, kako je objavljeno, napisao je biografiju koja je opisana kao "omaž nacional-socijalizmu".
Među budućim poslanicima ima i onih sa vezama prema ruskim krugovima, kao i pojedinaca koji su u Washingtonu posjećivali članove pokreta "Make America Great Again" (MAGA).
Upitan da prokomentariše sporne biografije, posebno slučaj dvojice poslanika protiv kojih se vode istrage, Sigmund ih je u šali nazvao "lošim momcima" i rekao da će stranka da "sačeka rezultate istraga, a zatim da razgovara o njima".
Sam Sigmund izazvao je dodatne kritike tokom predstavljanja nove poslaničke grupe kada je proizvodnju oružja u Njemačkoj povezao sa planiranom politikom deportacija AfD-a.
Na pitanje novinara o planiranom otvaranju fabrike izraelske kompanije za proizvodnju oružja u pokrajini, Sigmund je rekao da AfD "kategorički ne osuđuje proizvodnju oružja", jer će, kako je naveo, takvi resursi biti potrebni za buduću "ofanzivu remigracije i deportacije".
Njegovu izjavu oštro su kritikovali politički protivnici.
Katja Pähle, predsjednica poslaničke grupe Socijaldemokratske partije (SPD) u parlamentu Saksonije-Anhalt, ocijenila je da je Sigmund iznio "političku prijetnju", sugerišući upotrebu nasilja kao političkog sredstva.
AfD je na izborima osvojila 44 odsto poslaničkih mjesta, odnosno gotovo polovinu od ukupno 83 mandata, ali joj za apsolutnu većinu nedostaju tri poslanika.
Ukoliko bi formirala pokrajinsku vladu, AfD bi postala prva krajnje desničarska stranka koja je došla na vlast u Njemačkoj od završetka Drugog svjetskog rata.
U više od 20 njemačkih gradova za vikend su najavljeni protesti protiv AfD-a nakon izbornog uspjeha te stranke.
Demonstracije se održavaju i uoči novih važnih pokrajinskih izbora zakazanih za 20. septembar u Berlinu i Mecklenburg-Vorpommernu, gdje se, takođe, očekuje dobar rezultat AfD-a.