Loader

Loader
Pronađite nas

Umro Fethullah Gulen, optužen za pokušaj državnog udara u Turskoj

Zemljotres u Kolumbiji: Poginulo 265 osoba, za 500 se traga

    Naftna mrlja s tankera stigla do obale Omana, prijeti jedna od najgorih ekoloških katastrofa

    Naftna mrlja (Izvor: AP Photo)
    Euronews.ba
    Objavljeno

    Velika naftna mrlja s tankera koji curi počela je pogađati obalu Omana, potvrdila je u srijedu agencija za zaštitu životne sredine te zemlje, što prijeti da postane jedna od najgorih ekoloških katastrofa u svijetu posljednjih godina nakon što se sedmicama širila uglavnom bez kontrole.

    ADVERTISEMENT

    Nafta bi na kraju mogla zahvatiti 40 kilometara obale u blizini Ras Madrake, kao i otok Masirah, saopćila je agencija. Naftna mrlja sada pokriva područje od više od 2.000 kvadratnih kilometara, rekao je John Amos, stručnjak za naftne mrlje koji je pregledao satelitske snimke do kojih je došao Reuters. Tanker Caroline Bezengi, koji je prevozio procjenjenih 800.000 barela ruske nafte i koji se nalazi pod međunarodnim sankcijama, nasukao se 30. juna.


    Nafta curi u blizini otoka koji je dio omanskog morskog rezervata prirode, a koji je stanište divljih životinja, uključujući grbave kitove Arapskog mora i sokotranske kormorane.


    Tanker je prvi put prijavio poteškoće u blizini Jemena 8. juna, nakon nečega što je prema pomorskim izvorima izgledalo kao eksplozija.


    Nijedna strana nije preuzela odgovornost za napad, ali je plovilo tokom svog putovanja od Rusije do Indije plovilo kroz dva odvojena rata.



    U aprilu je isplovilo iz ruske luke Novorosijsk na Crnom moru, žarišnoj tački u ratu između Rusije i Ukrajine. Ukrajina je izvodila napade na takozvanu flotu u sjeni koja prevozi rusku naftu, a čiji je dio i Caroline Bezengi. Potom je krajem maja prošlo kroz Suecki kanal, pokazuju podaci o praćenju brodova, prije nego što je prošlo pored Jemena, gdje su se militantni Huti, povezani s Iranom, uključili u širi regionalni rat između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana.


    Mreža složenih pravila vezanih za rat i sankcije, koja regulišu pomorski saobraćaj i izlijevanje nafte, već ometa napore da se reaguje i mogla bi se ispriječiti zaustavljanju predstojeće katastrofe, kažu osiguravači i analitičari.


    IOPC Funds, međuvladina agencija koja se bavi naknadom štete od izlijevanja nafte iz tankera, izjavila je za Reuters da neće učestvovati u troškovima čišćenja jer se incident tretira kao "ratni čin", a ne kao jednostavna nesreća. Ovaj 25 godina star tanker također nije osiguran ni kod jednog priznatog zapadnog pružaoca osiguranja.


    "Noćna mora od scenarija je da nema adekvatnog odgovora kako bi se spriječilo ono najgore", rekao je stručnjak za naftne mrlje Amos, generalni direktor SkyTruth-a, neprofitne organizacije koja ima za cilj jačanje zaštite životne sredine putem satelitskih snimaka. Amos je rekao da bi u ovom slučaju plovilo "nastavilo da se raspada pod stalnim naletima vjetra i talasa i da izgubi čitav teret, što bi moglo biti izlijevanje od preko 40 do 50 miliona galona".


    Amos je dodao da bi se ovo po samoj veličini moglo mjeriti s izlijevanjem nafte s broda Exxon Valdez 1989. godine.


    Brod je po veličini i kapacitetu sličan Sanchiju, iranskom brodu koji se 2018. godine sudario s teretnim brodom u blizini Kine, u najgoroj katastrofi naftnog tankera u posljednjim decenijama.


    Međunarodna pomorska organizacija Ujedinjenih nacija (IMO) saopćila je da su sezonski monsunski uslovi ograničili pristup tankeru i odgodili operacije spašavanja.


    "Planiranje u vanrednim situacijama zbog izlijevanja nafte je na snazi", rekao je glasnogovornik IMO-a za Reuters.


    Oman je u ponedjeljak saopćio da je mrlja prekrivala skoro 400 kvadratnih kilometara. Nije detaljnije objašnjavao napore za obuzdavanje, ali je rečeno da su korištene zaštitne brane kako bi se pokušalo zaustaviti širenje.


    Agencije za zaštitu okoliša i stručnjaci za izlijevanje nafte procijenili su da je njena veličina daleko veća, napominjući da se širenje dramatično ubrzalo od početka augusta.


    "Pogođeno područje se sa oko 45 kvadratnih kilometara krajem jula povećalo na 150 početkom augusta. A onda se u roku od dva dana četverostruko povećalo na 600 do 4. ili 5. augusta", rekla je Hanen Keskes, voditeljica političkih kampanja za Greenpeace na Bliskom istoku.


    Amos iz SkyTrutha rekao je da mjere koje su potrebne, osim upotrebe brana, uključuju stabilizaciju tankera i prebacivanje preostale sirove nafte s broda na drugo plovilo.


    "Što duže čekamo, taj tanker postaje sve oštećeniji i dotrajaliji, a operacija spašavanja će biti komplikovanija, teža i potencijalno opasnija", rekao je.

    Možda će vam se svidjeti