ADVERTISEMENT

Evropska unija je sebi postavila veliki cilj - do 2030. godine gotovo sva ambalaža u EU treba da bude pogodna za reciklažu. To se treba postići kroz EU uredbu o ambalaži i ambalažnom otpadu.

U pitanju je dokument od 124 stranice sa 71 članom. Potrošači će mnoge od ovih promjena primijetiti direktno u svom svakodnevnom životu. Prvi amandmani stupaju na snagu danas.

Postavljena su nova ograničenja za PFAS u ambalaži za hranu. PFAS je grupa sintetički proizvedenih hemikalija koje su praktično biorazgradive. Ove hemikalije također mogu predstavljati zdravstveni rizik, jer neke mogu uzrokovati rak i oštećenje jetre, na primjer.

PFAS se često koristi u ambalaži za hranu kao što su posude za dostavu hrane, omotnice za brzu hranu, vrećice za kokice za mikrovalnu pećnicu, pekarski papir i kutije za pizzu, kako bi se odbila voda ili masnoća. Ograničavanjem upotrebe PFAS-a u ambalaži koja dolazi u kontakt s hranom, nova pravila će pomoći u zaštiti ljudskog zdravlja, a istovremeno će smanjiti ispuštanje ovih štetnih tvari u okoliš.

U konačnici, promjene će vjerovatno izazvati više pometnje među kompanijama nego među potrošačima. To je zato što nova uredba, koja stupa na snagu danas, djelimično mijenja uloge i odgovornosti kompanija u vezi s ambalažnim otpadom. Na primjer, ona se bavi time ko je dužan dostaviti koje informacije.

Evropska unija će zabraniti nepotrebno velika pakovanja za online narudžbe. Više neće biti moguće naručiti jedan ruž za usne online i dobiti ga u pakovanju veličine kutije za cipele. Opće pravilo nalaže da prazan prostor ne smije prelaziti 50 posto. Prostor ispunjen papirom, mjehurićastom folijom ili polistirenskim komadićima također se smatra praznim prostorom.

Još jedna značajna promjena tiče se same definicije ambalaže. Od 12. augusta, na primjer, kapsule za kafu i čaj, kao i određene vrećice za napitke, bit će klasifikovane kao takve.

To ima implikacije i u smislu proširene odgovornosti proizvođača i u vezi s upravljanjem na kraju životnog vijeka i informiranjem potrošača o tome kako ih pravilno odložiti u programe odvojenog prikupljanja.

Neke vrste ambalaže također će biti zabranjene od 2030. godine nadalje. To uključuje, na primjer, vrećice kečapa u restoranima brze hrane, plastičnu mrežicu za voće u supermarketima i mini šampon u hotelima.

Također, to će se odnositi i na vrećice šećera u kafićima kao i ambalaže za kafu "za ponijeti".

Vrlo lagane plastične vrećice također će biti zabranjene - osim ako nisu potrebne iz higijenskih razloga ili za rastresite prehrambene artikle i time pomažu u borbi protiv bacanja hrane.

Ambalaža koja ostaje u upotrebi mora biti također pogodna za reciklažu. EU će propisati potreban postotak recikliranog materijala u različitim vrstama ambalaže, što znači udio materijala koji je već recikliran. EU također promovira sisteme ambalaže za višekratnu upotrebu.

Do 2029. godine, države članice moraju uspostaviti sisteme povrata depozita za plastične i metalne posude za jednokratnu upotrebu - slične sistemu koji već postoji u pojedinim zemljama EU.

Ambalažni otpad predstavlja veliki problem. Prema podacima statističkog ureda EU Eurostat, u 2023. godini generirano je 177,8 kilograma ambalažnog otpada po glavi stanovnika.

Nova pravila imaju za cilj osigurati da se ambalažni otpad u EU postepeno smanji za najmanje 15 posto do 2040. godine u odnosu na 2018. godinu. Smanjenje treba biti 5 posto do 2030. godine i 10 posto do 2035. godine.