Saudijska Arabija nalazi se pred izuzetno teškim izborom. Od 28. februara, kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli vojnu kampanju protiv Irana, Rijad je ulagao maksimalne napore da ostane izvan sukoba, navodi se u analizi BBC-ja.
ADVERTISEMENT
Međutim, nakon serije napada sa tri različita fronta, čini se da je strpljenje saudijskog rukovodstva pri kraju. Protekle sedmice saudijske oružane snage učestvovale su zajedno sa SAD u zajedničkim vazdušnim udarima na proiranske milicije u Iraku, koje optužuju za učestale napade dronovima na kraljevstvo, prenosi Euronews Srbija.
Ključno pitanje za Rijad sada glasi: nastaviti sa odmazdom radi odvraćanja novih napada ili pokušati da se tenzije smire putem zakulisnih dogovora i ekonomskih ustupaka protivnicima?
Posljednjih pet mjeseci region Persijskog zaliva i širi Bliski istok poprište su sukoba dva glavna tabora. Na jednoj strani su Iran i Islamska revolucionarna garda (IRGC), uz podršku Huta u Jemenu i Narodnih snaga za mobilizaciju u Iraku. Ova iračka paravojna formacija izvela je oko 30 napada dronovima na Saudijsku Arabiju, zbog čega se našla na meti zajedničkih američko-saudijskih udara. U proiranskom taboru je i libanski Hezbolah, koji za sada održava nizak profil.
Nasuprot njima stoje SAD sa svojom Centralnom komandom (CENTCOM), arapske države Zaliva i Jordan. Izrael ostaje bliski saveznik Vašingtona, ali trenutno ne učestvuje aktivno u ovim operacijama. Iran je u posljednje vrijeme fokusirao svoje napade na Jordan, Kuvajt i Bahrein, dok istovremeno blokira Hormuški moreuz, strateški prolaz za svjetsku trgovinu naftom.
Zašto Rijad bježi od totalnog rata?
Prestolonasljednik Mohammed bin Salman (MBS) ima jasan razlog za izbjegavanje sukoba: ambiciozni plan reformi "Vision 2030". Cilj je transformacija ekonomije i oslobađanje od zavisnosti od nafte, što zahtijeva ogromne strane investicije i razvoj visoke tehnologije. Data centri i novi gradovi izuzetno su ranjivi na rakete i dronove, a stalna prijetnja iz Jemena i Iraka direktno ugrožava stabilnost neophodnu za uspjeh ovog plana.
Lekcija je naučena 2019. godine, kada je napad dronovima na naftna postrojenja Abkaik i Hurais na nekoliko dana prepolovio saudijski izvoz nafte. Satelitski snimci od ponedjeljka pokazuju nove udare na ista postrojenja, što potvrđuje da su strateški resursi kraljevstva i dalje na nišanu.
Situacija se dodatno zaoštrila 13. jula nakon bombardovanja aerodroma u Sani, što je bio pokušaj sprečavanja slijetanja iranskog aviona. Huti su uzvratili napadima na saudijske aerodrome Abha i Džizan, ali i na saudijske brodove u Crvenom moru. Ovo ugrožava prolaz kroz moreuz Bab el-Mandeb, čime je ozbiljno ograničen izvoz nafte ka azijskim tržištima.
Hitan sastanak
U jeku ove krize, saudijski ministar odbrane, princ Halid bin Salman, održao je hitan sastanak sa Donaldom Trampom i potpredsjednikom JD Vanceom, prenosi Axios. Princ je naglasio da su napadi na saudijsku energetsku infrastrukturu "prešli crvenu liniju" i da je odgovor bio neophodan, ali je jasno stavio do znanja da Rijad ne želi dalju eskalaciju.
Dok izraelski premijer Netanjahu vrši pritisak ka jačem sukobu sa Iranom, Rijad poručuje Vašingtonu da je deeskalacija jedini put ka stabilnosti. Saudijska Arabija, najbogatija zemlja regiona, ponovo je u klinču između ambicije o modernoj budućnosti i surove realnosti regionalnog rata.