Američki predsjednik je rekao da njegova administracija provjerava da li Teheran skladišti dronove i rakete na ostrvu i upozorio da će Washington reagovati ako se to potvrdi, ali nije ponudio nikakve dokaze ili detalje o navodnom oružju.
ADVERTISEMENT
Sjedinjene Američke Države istražuju da li Iran ima dronove uskladištene na Kubi, potvrdio je predsjednik Donald Trump iz Ovalnog kabineta u ponedjeljak.
Na pitanje novinara o navodnom obavještajnom izvještaju koji ukazuje na tu mogućnost, predsjednik je bez uvijanja odgovorio: "Ako ih imaju, a vrlo je moguće da ih imaju, mi ćemo se pobrinuti za to."
Trump je otišao dalje, sugerirajući da bi na ostrvu moglo biti uskladišteno i iransko oružje, nešto što, kako je rekao, njegova administracija "trenutno istražuje".
Trump nije dostavio nikakve fotografije, obavještajne dokumente ili detalje o broju, modelu ili lokaciji navodne opreme. Pitanje koje je izazvalo njegove komentare došlo je od novinara koji radi za medij koji je usklađen s konzervativnim stavovima, a koji se osvrnuo na izvještaj koji ranije nije bio objavljen.
Predsjednik je također spomenuo da je državni sekretar Marco Rubio bio u susjednoj sobi dok je odgovarao, implicirajući da je to pitanje već na dnevnom redu State Departmenta.
Za sada je jedino potvrđeno da je Washington pokrenuo reviziju tog pitanja, a ne da oružje postoji ili da predstavlja neposrednu prijetnju. Kuba se još nije oglasila o tvrdnjama američkog predsjednika.
U februaru 1962. godine, Washington je uveo finansijski i trgovinski embargo protiv Kube, koji je još uvijek na snazi, kao odgovor na udvaranje Sovjetskog Saveza Fidelu Castru.
U oktobru 1962. godine, Sjedinjene Američke Države su identificirale objekte za sovjetske nuklearne projektile na Kubi.
Dvije sedmice svijet je bio obuzet strahom od nuklearnog rata između supersila sve dok pregovori nisu okončali Kubansku raketnu krizu.
Više sankcija ostrvu koje je već bilo pod pritiskom
Trumpove riječi dolaze u vrijeme rastućeg pritiska na Havanu. State Department je objavio da označava 10 subjekata povezanih s kubanskom vladom kao dio onoga što je opisao kao inicijativu za suzbijanje "zlonamjernih aktivnosti kubanskog režima", među kojima su Enetec S.A. i Coreydan S.A., koji trguju gorivom, te poslovne grupe Gecomex i Gemar.
U junu su sankcije već stigle do kubanskog predsjednika Miguela Díaz-Canela, nekoliko članova njegove porodice i pukovnika Alejandra Castra Espína, sina bivšeg predsjednika Raúla Castra, koji se također suočava s optužnicom Ministarstva pravde zbog obaranja dva mala aviona kubanskih prognanika 1996. godine, u kojem su poginule četiri osobe.
Pored više od šest decenija embarga, administracija je od početka godine dodala i energetsku blokadu koju kubanske vlasti povezuju sa nestancima struje širom zemlje ove godine, a posljednji od njih bio je prošlog petka.
Analiza Axiosa, koju citira nekoliko medija, tvrdi da je kubanski režim od 2023. godine uključio više od 300 vojnih dronova ruskog i iranskog porijekla, te da Revolucionarne oružane snage proučavaju moguću upotrebu ovih sistema protiv američkih ciljeva poput pomorske baze Guantanamo ili objekata u Key Westu.
Sam izvještaj upozorava da je prikazivanje naoružanih dronova kao odbrambenih sredstava više iskrivljavanje jezika nego standardna vojna doktrina, te naglašava da je raspoređivanje ovih sistema rezultat višegodišnjeg planiranja, a ne improvizirani odgovor na nedavne tenzije s Washingtonom.