Dobra vijest je da je Hormuški moreuz ponovo otvoren nakon što su Iran i Sjedinjene Američke Države ove sedmice potpisali memorandum o razumijevanju. Loša vijest je da se to možda dogodilo prekasno.
ADVERTISEMENT
Nafta s Bliskog istoka gotovo četiri mjeseca nije stizala na svjetsko tržište, a prema podacima analitičke kompanije Kpler, u tom periodu izgubljeno je 1,15 milijardi barela nafte. To je globalno tržište dovelo na rub ozbiljne krize, piše CNN.
Strateške rezerve nafte Međunarodne agencije za energiju (IEA) pale su na najniži nivo od 1990. godine. Američke strateške rezerve nalaze se na najnižem nivou u posljednje 43 godine, dok su komercijalne zalihe toliko smanjene da je redovno snabdijevanje postalo otežano.
"Želite li vidjeti haos?", rekao je predsjednik Donald Trump na sastanku grupe G7 u srijedu u Versaillesu. "Za otprilike četiri sedmice ostat ćemo bez rezervi."
Trump je u pravu, ali ponovno otvaranje moreuza možda neće omogućiti dovoljno brz dotok nafte iz Perzijskog zaljeva kako bi se spriječilo gotovo potpuno pražnjenje zaliha sirove nafte. To bi moglo dovesti do novog rasta cijena.
Cijene nafte posljednjih dana naglo su pale dok se memorandum o razumijevanju s Iranom dogovarao i počeo provoditi. Cijena nafte Brent počela je padati nakon objave primirja sredinom aprila, spustivši se s ratnog maksimuma od 126,41 dolara na manje od 80 dolara po barelu.
Pad cijena omogućen je i zahvaljujući velikim zalihama koje su postojale prije rata, što je ublažilo najveći šok u snabdijevanju do sada. Međutim, taj višak je u međuvremenu nestao i brzo se pretvorio u ozbiljan manjak.
Svjetske zalihe nafte smanjene su za 190 miliona barela u posljednjih nekoliko mjeseci. Ključno naftno čvorište u Cushingu u Oklahomi, iz kojeg se gorivo distribuira širom Sjedinjenih Američkih Država, dostiglo je nivo na kojem redovna isporuka postaje otežana.
Problem nije samo u Cushingu. Skladišta širom svijeta približavaju se kritičnoj tački.
"Došao bi trenutak kada nafte jednostavno više ne bi bilo", rekao je Trump u srijedu, upozoravajući na moguću "ekonomsku katastrofu" da moreuz nije ponovo otvoren. Dodao je da bi ga zbog toga upoređivali s Herbertom Hooverom, američkim predsjednikom za čijeg je mandata počela Velika depresija.
Ponovno otvaranje moreuza neće odmah riješiti problem sa zalihama, već će samo pokrenuti proces normalizacije protoka nafte. Potrebno je osigurati plovni put, vratiti prazne tankere u to područje, ponovo pokrenuti proizvodnju, a tek nakon toga nafta može krenuti prema odredištima.
Ništa od toga neće se dogoditi preko noći. U naftnoj industriji procjenjuju da bi moglo proći nekoliko mjeseci prije nego što se protok nafte vrati na približno uobičajen nivo.
Dok se tržište ne stabilizira, sistem će se i dalje oslanjati na postojeće zalihe. Zbog toga brojni analitičari smatraju da su cijene nafte pale više nego što bi trebalo te da tržište potcjenjuje rizik od dodatnog pražnjenja zaliha prije nego što se one ponovo popune.
"Tržište je otišlo sedam koraka ispred stvarnog stanja", rekla je Helima Croft, direktorica globalne robne strategije u RBC Capital Marketsu. "Svi misle: 'Gotovo je', ali pred nama je ogroman logistički izazov ako želimo vratiti stvari na staro."
Kada splasne početni optimizam zbog ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza, osnovni tržišni pokazatelji mogli bi ponovo pogurati cijene nafte naviše.
"Šta god da se narednih sedmica dogodi u Hormuškom moreuzu, američke potrošače tokom ljeta očekuju više cijene", rekao je Matt Smith iz Kplera. "To se još nije osjetilo zbog optimizma oko sporazuma, ali tržišne zakonitosti će na kraju prevladati."
Računica je jasna: čak i kada bi globalno tržište počelo proizvoditi gotovo pet miliona barela dnevno više nego što kupci traže, kako predviđa IEA, bilo bi potrebno približno godinu dana da se nadoknadi 1,15 milijardi barela izgubljene opskrbe.
"Na kraju su najvažnije stvarne količine nafte", rekao je Dan Pickering. "Kada ih izgubite, posljedice se osjete."
Ipak, tržište se ne ponaša uvijek racionalno. Trgovci očekuju da će se uskoro vratiti velike količine nafte, posebno iz zemalja članica OPEC-a kojima su potrebni dodatni prihodi i koje žele povećati proizvodnju.
Tu novu tržišnu dinamiku bit će teško promijeniti, smatra Jay Hatfield, izvršni direktor kompanije Infrastructure Capital Advisors.
Važan je i širi kontekst. Prije rata svijet je raspolagao velikim zalihama nafte koje ga i dalje donekle štite od posljedica značajnog smanjenja rezervi.
"Imali smo velike zalihe i njih smo potrošili", rekao je Vikas Dwivedi, globalni strateg za naftu i gas u kompaniji Macquarie Group. "Sada smo ispod prošlogodišnjeg nivoa, ali ne značajno."
Američke zalihe dizela trenutno su na najnižem nivou od 2003. godine, ali su svega 12,4 posto ispod petogodišnjeg prosjeka. Zalihe benzina u SAD-u manje su za oko pet posto u odnosu na prošlu godinu.
Rizik povezan sa zalihama je stvaran, ali Dwivedi smatra da analitičari koji očekuju snažan rast cijena preuveličavaju problem.
"Ako ste u rafineriji zaduženi za nabavku, tokom krize morali ste obaviti deset poziva da biste došli do nafte. Sada ih morate obaviti pet ili šest. A za nekoliko sedmica prodavači će sami dolaziti i govoriti: 'Imam nafte, želite li kupiti?'", rekao je Dwivedi.