ADVERTISEMENT

Do optužnice je došlo u trenutku kada američki predsjednik ulaže napore u promjenu režima na Kubi. Komunisti su na vlast na tom ostrvu došli revolucijom 1959. godine, koju je predvodio Castrov brat Fidel Castro.

„Amerika neće tolerisati odmetničku državu koja je dom stranim vojnim, obavještajnim i terorističkim operacijama neprijateljskog karaktera samo 145 kilometara od američkog tla“, rekao je Trump u izjavi ranije u srijedu.

Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel rekao je u ponedjeljak da ostrvo ne predstavlja prijetnju.

Očekuje se da će se optužbe protiv 94-godišnjeg Castra odnositi na incident iz 1996. godine, kada su kubanski avioni oborili letjelice kojima je upravljala kubanska grupa u egzilu, rekao je prošle sedmice zvaničnik američkog Ministarstva pravde za Reuters pod uslovom anonimnosti.

Grupa je tragala za ljudima koji su pokušavali pobjeći s ostrva čamcima. Dva aviona oborio je kubanski borbeni avion, pri čemu su poginule četiri osobe.

Sjedinjene Države su de facto nametnule blokadu Kubi prijeteći sankcijama državama koje joj isporučuju gorivo, zbog čega se Kuba suočava sa stalnim nestancima struje i najtežom krizom u posljednjih nekoliko decenija.

U video-poruci upućenoj kubanskom narodu u srijedu ujutro, američki državni sekretar Marco Rubio, čiji su roditelji bili kubanski imigranti u SAD-u, ponudio je uspostavljanje novih odnosa između dvije zemlje. Rekao je da SAD može osigurati 100 miliona dolara pomoći te je za nestašice električne energije, hrane i goriva optužio kubanske lidere. Govoreći na španskom jeziku, Rubio je rekao da bi hranu i lijekove trebala distribuirati Katolička crkva ili druge pouzdane humanitarne organizacije.

Kao odgovor, kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodriguez nazvao je Rubija „glasnogovornikom korumpiranih i osvetoljubivih interesa“, ali nije isključio prihvatanje pomoći.

„Stalno govori o paketu pomoći od 100 miliona dolara, koji Kuba nije odbila, ali čiji je cinizam očigledan svima s obzirom na razoran učinak ekonomske blokade i energetskog pritiska“, napisao je Rodriguez u objavi na mreži X.

Rođen 1931. godine, Raul Castro bio je ključna figura uz svog starijeg brata u gerilskom ratu koji je svrgnuo diktatora Fulgencio Batista, kojeg je podržavao SAD. Pomogao je u odbijanju invazije u Bay of Pigs Invasion koju su organizovale Sjedinjene Države 1961. godine.

Bio je kubanski ministar odbrane prije nego što je preuzeo predsjedničku funkciju 2008. godine, nakon što se njegov brat razbolio. Fidel Castro je preminuo 2016. godine.

Raul Castro se povukao s predsjedničke funkcije 2018. godine, ali i dalje ostaje veoma uticajna figura u kubanskoj politici. Krivični postupak usmjeren protiv protivnika SAD-a poput Castra podsjeća na raniju optužnicu za trgovinu drogom protiv bivšeg venecuelanskog predsjednika Nicolas Maduro, saveznika Havane, kojeg su SAD privele i zatvorile, navodi Reuters.

Trumpova administracija navela je tu optužnicu kao opravdanje za akciju američke vojske u Caracas 3. januara, tokom koje je Maduro zarobljen i prebačen u New York kako bi se suočio s optužbama. Izjasnio se da nije kriv.

Trump insistira da je kubanska komunistička vlada korumpirana, a u martu je zaprijetio da je Kuba „sljedeća“ nakon Venecuele.

Diaz-Canel je u ponedjeljak rekao da bi bilo kakva američka vojna akcija protiv Kube dovela do „krvoprolića“.