Bebe u Gazi suočavaju se s doživotnim zdravstvenim posljedicama zbog teške pothranjenosti povezane s izraelskom blokadom i ograničenjima pristupa pomoći, upozorili su "Ljekari bez granica", objavio je u srijedu holandski emiter NOS, prenosi Anadolu.
ADVERTISEMENT
"Djeca rođena pothranjena imaju vrlo visok rizik od kašnjenja u rastu i razvoju", rekao je Karel Hendriks, direktor "Ljekara bez granica" Holandije, za taj medij.
"Posljedice činjenice da je u posljednje vrijeme toliko pomoći i hrane namjerno uskraćeno, vidjet ćemo još mnogo godina", dodao je.
Nalazi se zasnivaju na podacima prikupljenim između kraja 2024. i početka 2026. godine iz četiri klinike "Ljekara bez granica" u Gazi, fokusirajući se na trudnice, dojilje i dojenčad do šest mjeseci starosti.
Prema podacima humanitarne grupe, mnoge trudnice su patile od teške pothranjenosti tokom perioda intenzivnih izraelskih napada i nestašice hrane, posebno sredinom 2025. godine, kada je pristup humanitarnoj pomoći bio znatno ograničen.
"Više od polovine trudnica koje su dolazile u naše klinike patilo je od pothranjenosti u nekom trenutku tokom trudnoće", rekao je Hendriks.
Dodao je da je 90 posto beba rođenih od strane tih žena bilo prijevremeno, dok je 84 posto imalo nisku porođajnu težinu.
"Ljekari bez granica" rekli su da je smrtnost novorođenčadi među bebama rođenim od pothranjenih majki dvostruko veća nego među onima rođenim od zdravih majki.
Grupa je povezala pogoršanje stanja s izraelskom blokadom isporuke pomoći i napadima na civilnu infrastrukturu, uključujući medicinske ustanove, rekavši da je situacija uzrokovala ponovljena raseljavanja, nestašicu hrane i ograničen pristup zdravstvenoj zaštiti.
Između januara 2024. i februara 2026. godine, grupa je saopćila da je liječila oko 4.000 djece mlađe od pet godina od akutne pothranjenosti, zajedno s više od 3.300 trudnica i dojilja.
Humanitarna grupa upozorila je da uslovi ostaju kritični uprkos prekidu vatre objavljenom prošlog oktobra.
"I dalje smo morali primiti 400 djece zbog pothranjenosti u prvom kvartalu ove godine", rekao je Hendriks, dodajući da je trećina patila od najtežeg oblika akutne pothranjenosti.
"Ljekari bez granica" su pozvali Izrael da ponovo otvori granične prelaze i dozvoli ulazak humanitarnih radnika i zaliha u Gazu.
"Od 1. januara, naše međunarodno osoblje više nema pristup palestinskim teritorijama i nismo u mogućnosti da dopremimo nove zalihe", rekao je Hendriks.
Rekao je da su humanitarne grupe spremne da dostave hranu, vodu za piće i drugu osnovnu pomoć ako se ukinu ograničenja pristupa.
Izraelska vojska je ubila više od 72.600 ljudi, uglavnom žena i djece, i ranila više od 172.000 u napadima na Gazu od oktobra 2023. godine, prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze.
Uprkos prekidu vatre koji je na snazi od prošlog oktobra, Izrael je odbio da dozvoli ulazak dogovorenih količina humanitarne pomoći u enklavu, gdje se oko 2,4 miliona Palestinaca, uključujući 1,5 miliona raseljenih, suočava s teškim humanitarnim uslovima.