Bijela kuća obavijestila je Kongres da su američka “neprijateljstva s Iranom završena”, iako su američke snage i dalje prisutne u regiji. Poruka predsjednika Donalda Trumpa, poslana u petak, predstavlja pravno upitan pokušaj zaobilaženja zakonskog roka od 60 dana za dobijanje odobrenja Kongresa za nastavak vojnih operacija, koji je upravo istekao.
ADVERTISEMENT
U pismu upućenom čelnicima Kongresa, predsjedniku Predstavničkog doma Mikeu Johnsonu i privremenom predsjedniku Senata Chucku Grassleyju, Trump je naveo da je rat, koji je započeo prije dva mjeseca bez odobrenja zastupnika, završen. “Neprijateljstva koja su započela 28. februara 2026. godine su okončana”, napisao je Trump. Međutim, u istom pismu dao je do znanja da vojne aktivnosti možda nisu završene. “Uprkos uspjehu operacija Sjedinjenih Država protiv iranskog režima i kontinuiranim naporima za osiguranje trajnog mira, prijetnja koju Iran predstavlja Sjedinjenim Državama i našim Oružanim snagama ostaje značajna”, poručio je predsjednik.
Prema Rezoluciji o ratnim ovlastima iz 1973. godine, predsjednik mora dobiti odobrenje Kongresa za vojne akcije koje traju duže od 60 dana. Proglašavanjem sukoba završenim, Trumpova administracija efektivno “resetuje sat”, što bi Kongresu moglo otežati osporavanje predsjedničkih ovlasti. Trump je u pismu naveo da je 7. aprila naredio dvosedmično primirje koje je od tada produženo, te da od tog datuma nije bilo razmjene vatre.
Ministar odbrane Pete Hegseth iznio je sličan argument pred Odborom za oružane snage Senata, sugerišući da 60-dnevni rok može “pauzirati ili stati” tokom prekida vatre. Demokrati su odbacili takvo tumačenje, tvrdeći da je pomorska blokada Hormuškog moreuza i dalje čin neprijateljstva. “Prestanak korištenja nekih snaga dok se koriste druge ne zaustavlja sat”, rekao je zastupnik Adam Schiff. Senator Tim Kaine poručio je Hegsethu kako “ne vjeruje da bi zakon to podržao”.
Iako raste nezadovoljstvo javnosti zbog sukoba, vodstvo republikanaca u Senatu zasad ne pokazuje namjeru suprotstaviti se Trumpu. Vođa većine John Thune izjavio je da ne planira glasanje o odobrenju upotrebe sile. Senat je istog dana sa 50 glasova protiv 47 odbio demokratsku rezoluciju kojom bi se Trump primorao da prekine operacije ili zatraži odobrenje Kongresa.
Ipak, sve je više republikanaca koji smatraju da bi Kongres trebao imati riječ. Senatorica Susan Collins iz Mainea prvi put je glasala s demokratima za zaustavljanje rata. “Predsjednikove ovlasti kao vrhovnog komandanta nisu neograničene”, izjavila je Collins, dodajući da 60-dnevni rok “nije prijedlog, već obaveza”. Uz nju je glasao i republikanac Rand Paul.
Senatorica Lisa Murkowski s Aljaske najavila je da će, ako administracija ne predstavi “vjerodostojan plan”, nakon sedmične pauze predložiti ograničeno odobrenje za upotrebu vojne sile. “Smatram da se ne bismo smjeli upuštati u neograničenu vojnu akciju bez jasne odgovornosti. Kongres u tome ima svoju ulogu”, rekla je Murkowski. Među republikancima koji su izrazili želju za glasanjem su i senatori John Curtis, Thom Tillis i Josh Hawley.
Neki republikanci, poput senatora Kevina Cramera, dovode u pitanje ustavnost same Rezolucije o ratnim ovlastima donesene tokom Vijetnamskog rata. “Naši osnivači stvorili su zaista snažnu izvršnu vlast, sviđalo se to nekome ili ne”, rekao je Cramer. Senator Todd Young komentarisao je Trumpov potez riječima: “Zvuči kao da je sebi osigurao prostor za manevar. Vidjet ćemo šta god pošalju.”
Trumpova administracija tvrdi da bi svaka buduća vojna akcija predstavljala zaseban angažman u smislu Zakona o ratnim ovlastima. U pismu se navodi da Ministarstvo odbrane nastavlja prilagođavati raspored snaga kako bi odgovorilo na prijetnje. Demokrati, međutim, ostaju skeptični. Adam Smith, vodeći demokrat u Odboru za oružane snage Predstavničkog doma, sažeto je izrazio nepovjerenje: “Očekuje li se da će se Trumpova administracija pridržavati zakona? Ja ne.”