U razgovoru za Euronews govorila je potpredsjednica organizacije NGO Monitor, Olga Deutsch, koja se javila iz Tel Aviva i opisala trenutnu sigurnosnu situaciju u Izraelu. Govorila je o svakodnevici građana tokom raketnih napada, funkcionisanju sistema civilne zaštite i procjenama o daljnjem razvoju sukoba.
Euronews: Ko je izvijestio da su napadi na Izrael nastavljeni, pa i na Tel Aviv. Nakon toga šta se trenutno dešava u ovom gradu i da li se vidi ratno stanje?
Deutsch: Naravno da se osjećamo nesigurno, na snazi od prvog trenutka kada je počeo rat vanredno stanje. To znači da nema škole, nema univerziteta i da su ograničena okupljanja ljudi do 50 osoba. Sve to u velikoj mjeri usporava čitavo tržište. Jedna od glavnih instrukcija je da se svi držimo instrukcija Narodnog fronta. Još uvijek imamo uzbune. Prije otprilike sat vremena bila je posljednja uzbuna u Tel Avivu i centralnom dijelu Izraela.
Međutim, bitno je reći da su ljudi disciplinovani, generalna situacija je mirna i postoji veliko povjerenje u odbrambeni sistem i u sve državne institucije. S jedne strane se nastavlja raketiranje, i kao što znate, to nije samo iz Irana, već se nastavlja i raketiranje Hezbollaha iz Libana koji se pridružio ratu. S druge strane, osjećamo da intenzitet raketiranja opada.
Ako je u početku u svakom raketnom baražu bilo desetine raketa, sada Iran izbacuje po jednu. Ali to nije ništa manje opasno. Upravo su izašle vijesti ovdje u Izraelu da je polovina raketa koje je Iran ispalio na Izrael bila kasetna municija. Te rakete su zabranjene međunarodnim pravom zato što su jako smrtonosne. To su rakete koje se u vazduhu raspadnu na desetine manjih projektila, a svaki od njih je jednako ubojan kao i jedna raketa. Dakle, pola ispaljenih raketa su bile kasetne.
Vidimo da je Iran uvukao čitav region u ovaj konflikt, ali opet većina iranskih raketa je presretnuta i civilne žrtve su minimalne. Postoji određena šteta, uglavnom od ostataka presretnutih raketa koji padaju. Bitno je staviti stvari u širi kontekst. Čak i ekonomska kriza o kojoj se mnogo govori u Evropi izgleda više kao produkt panike ili histerije.
Ja kao ekonomista mogu posebno govoriti o uticaju psihološkog momenta na cijene na berzama i na svjetsku trgovinu. Čim je Donald Trump izjavio da možda postoji kraj vojnih operacija, cijene nafte su se malo stabilizovale.
Dok razgovaramo, dobili smo najavu da bi u narednim minutima mogla da se oglasi uzbuna. Imamo još nekoliko minuta. Na našim mobilnim aplikacijama dobijamo obavještenje da je ispaljena raketa iz Irana i to nam daje između sedam i deset minuta prije nego što se oglasi sirena. Tek tada idemo u sklonište.
Euronews: S obzirom da ste i Vi vremenski ograničeni, možete li još kratko da odgovorite na nekoliko pitanja. Ima li žrtava i ranjenih u napadima na Izrael?
Deutsch: Juče je jedna osoba, nažalost, poginula nakon nekoliko sati borbe za život. Nalazila se na ulici kada je jedan od ostataka presretnute rakete pogodio ulicu u centralnom dijelu Izraela. Prošle sedmice je, čini mi se, ukupno oko 11 ili 12 ljudi poginulo. To su tragične brojke, ali ih treba staviti u širi kontekst. Iran je od prošle sedmice ispalio između 300 i 400 balističkih raketa na Izrael. Naravno da ima povrijeđenih i materijalne štete. Nije nimalo naivno desetak puta dnevno ići u sklonište i pritom znati da se ne radi o amaterskim raketama kakve je Hamas ranije ispaljivao iz Gaze, već o balističkim, veoma snažnim raketama. Ipak, atmosfera u Izraelu je mirna i staložena. Ako se šetate ulicama vidjet ćete ljude, automobile i djecu. Svi se samo pridržavaju instrukcija i uvijek unaprijed razmišljaju gdje su skloništa i gdje se mogu skloniti.
Euronews: Kada govorimo o skloništima, uobičajeno je da kuće i zgrade u Izraelu imaju skloništa od zračnih napada, a domaćinstva takozvane sigurne sobe. Koliko su zapravo sigurne te sobe i poznata Željezna kupola?
Deutsch: Preko 70 posto izraelskog stanovništva ima pristup organizovanim skloništima. Nešto više od 70 posto ima sigurnu sobu u stanu. To znači da soba koja u normalnim okolnostima služi kao još jedna prostorija u stanu ima betonske zidove, čelična vrata i čelične roletne koje, kada se zatvore, kreiraju hermetički prostor i pretvaraju je u sklonište. U slučaju direktnog udara balističke rakete na samu zgradu, sklonište ne može da vas spasi i tu nema dileme. Ali ukoliko se nalazite u sigurnoj sobi koja je iznad, pored ili ispod mjesta udara, potpuno ste zaštićeni. A kada su u pitanju ostaci presretnutih raketa, to sklonište je sto posto bezbjedno. Zato iz tog konteksta ponekad imamo osjećaj kao da igramo ruski rulet, ali statistički gledano od preko 300 raketa samo su tri prošle u potpunosti. Sve ostalo su zapravo ostaci presretnutih raketa, tako da se osjećamo prilično bezbjedno dokle god se pridržavamo pravila i odlazimo u sklonište.
Euronews: Šta kažu tamošnji zvaničnici, mediji i javnost, da li se intenzitet rata pojačava ili smanjuje?
Deutsch: Ovdje u Izraelu se govori o cijeloj regionalnoj situaciji, ne samo o Iranu. Prema izraelskim vojnim izvorima, oko 75 posto balističkih raketa i lansera u Iranu je uništeno. Ali to ne znači da oni ne mogu i dalje lansirati rakete i očekuje se još nekoliko napada. Ono o čemu se možda čak i više razgovara u Izraelu je moguća daljnja eskalacija sa Libanom. Izraelske trupe su ušle kopneno u južni dio Libana, sa kojim Izrael ima granicu, i trenutno se sukobljavaju s Hezbollahom, najvećim iranskim saveznikom u regionu. Rakete iz Libana su opasnije jer je Iran udaljen oko 1.500 kilometara, pa imamo desetak minuta upozorenja. Liban je mnogo bliže, pa kada odatle ispale rakete ponekad imamo samo minut ili dva da se sklonimo.
Također se postavlja pitanje da li će se u sukob uključiti i Huti iz Jemena, jer Iran pokušava mobilisati i njih kao saveznike. Zato je još uvijek rano govoriti o kraju rata. Izraelski Narodni front je produžio sve instrukcije i restrikcije bez promjena do subote uveče. To je vjerovatno signal da će tek tada izraelske vlasti ponovo procijeniti sigurnosnu situaciju. Minimalno do nedjelje, ako je suditi po izraelskim vlastima, ne očekuju se promjene.