Posljednji važeći sporazum o nuklearnom naoružanju između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ističe sutra, čime se po prvi put u više od pola vijeka ukidaju svi limiti na dvije najveće svjetske nuklearne arsenale.
ADVERTISEMENT
Prekid sporazuma mogao bi otvoriti put, čega se mnogi pribojavaju, novoj, potpuno nekontrolisanoj nuklearnoj trci u naoružanju.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je spreman još godinu ostati u okvirima ograničenja iz sporazuma, pod uslovom da to uradi i Vašington, ali američki predsjednik Donald Trump do sada nije jasno poručio da li želi produžiti dogovor.
Trump je više puta nagovijestio da želi zadržati limite na nuklearno oružje i u pregovore o kontroli naoružanja uključiti i Kinu, rekao je u ponedjeljak jedan zvaničnik Bijele kuće, koji nije bio ovlašten govoriti javno i zato je tražio anonimnost. Trump će odluku o nuklearnoj kontroli oružja donijeti "u svom vremenskom okviru", dodao je zvaničnik.
Peking se protivi bilo kakvim ograničenjima svog manjeg, ali rastućeg nuklearnog arsenala.
Zagovornici kontrole naoružanja javno upozoravaju na istek sporazuma, tvrdeći da bi to moglo dovesti do nove utrke u naoružanju između Rusije i SAD-a, podstaći globalnu nestabilnost i povećati rizik od nuklearnog sukoba.
Šta slijedi?
Istekom sporazuma, obje zemlje mogle bi relativno brzo povećati broj raspoređenih bojevih glava. Taj proces, poznat kao "uploading", podrazumijeva postavljanje dodatnih, već postojećih bojevih glava iz zaliha na rakete koje su trenutačno operativne. Neke procjene govore da bi i Rusija i SAD na ovaj način mogle gotovo udvostručiti broj svojih raspoređenih strateških bojevih glava u roku od nekoliko mjeseci do dvije godine.
Međutim, prava opasnost nije samo u brojkama. Nova utrka u naoružanju već je u toku i vodi se na polju tehnologije. Rusija je razvila nove strateške sisteme koji ne potpadaju pod definicije iz Novog START-a, poput hipersoničnog oružja Orešnik, nuklearnog torpeda Posejdon i krstareće rakete na nuklearni pogon Burevestnik.
S druge strane, Trump je najavio planove za napredni svemirski sistem protivraketne obrane "Zlatna kupola", što Moskva vidi kao izravan pokušaj narušavanja strateške ravnoteže i stjecanja prednosti za "prvi udar".
Trka u naoružanju ne samo da svijet čini opasnijim, već je i ekonomski iscrpljujuća. Nezavisni Kongresni ured za proračun procjenjuje da će modernizacija, održavanje i operativni troškovi američkih nuklearnih snaga porezne obveznike koštati gotovo bilijun dolara između 2025. i 2034. godine.
Ti troškovi obuhvaćaju razvoj novih podmornica, bombardera i interkontinentalnih raketa, projekte koji se već suočavaju s ozbiljnim kašnjenjima i prekoračenjima budžeta. Unutar američkih političkih krugova mišljenja su duboko podijeljena. Zagovornici kontrole naoružanja, poput demokratskog senatora Eda Markeyja, upozoravaju da će SAD, ako premaši ograničenja Novog START-a, samo dati izgovor Rusiji da učini isto, a Kini da dodatno ojača svoj arsenal. Oni tvrde da bi Trump trebalo prihvatiti Putinovu ponudu o jednogodišnjem zamrzavanju kako bi se smanjio rizik od "besmislene nuklearne trke". S druge strane, uticajni glasovi, poput onih iz dvostranačke kongresne komisije, tvrde da se SAD suočava s "egzistencijalnim izazovom" jer se po prvi put istovremeno suočava s dvije nuklearne sile, Rusijom i Kinom.