ADVERTISEMENT

Nekoliko sati pošto je Zelenski rekao da je imao "veoma konstruktivan" telefonski razgovor s američkim pregovaračkim timom – koji predvode specijalni izaslanik Steve Witkoff i zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner – Rusija je nastavila noćne vazdušne napade na ključnu ukrajinsku infrastrukturu dok temperature nastavljaju da padaju s dolaskom zime.

Gradonačelnik centralnog ukrajinskog grada Kremenčuka, koji je ključno industrijsko čvorište u kojem se nalazi jedna od najvećih rafinerija nafte u Ukrajini, rekao je da je njegov grad pretrpio "masivan" napad koji je izazvao štetu na infrastrukturi za struju i vodu. Zasad nema izvještaja o smrtnim slučajevima. U ruskim napadima pogođen je istočni ukrajinski grad Slovjansk, gdje je ranjeno sedam ljudi i oštećeno više zgrada, javlja RSE.

Noćni napadi su nastavljeni i dok se intenziviraju napori da se pregovara o okončanju rata. Rusija je saopštila da je oborila 77 ukrajinskih dronova na nekoliko lokacija tokom noći.

Poslije razgovora na Floridi, Zelenski je na Telegramu naveo da je "Ukrajina posvećena nastavku iskrene saradnje sa američkom stranom kako bi se postigao pravi mir", dodajući da su se dvije strane saglasile o sljedećim koracima i formatu razgovora, ne navodeći druge detalje.

Zelenski će razgovarati s evropskim saveznicima kada posjeti London u ponedjeljak kako bi razgovarao o mirovnom procesu s britanskim premijerom Keir Starmerom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom.

"Ukrajina može računati na našu nepokolebljivu podršku. To je cijela poenta napora koje smo preduzeli kao dio Koalicije voljnih", naveo je Macron na X u subotu.

Nastavak razgovora o naporima koje predvode SAD za okončanje rata

Francuski predsjednik je rekao da će grupa "razmotriti" mirovne pregovore. Evropa se suprotstavila ranim verzijama mirovnog plana koji su iznijele SAD i nastojala je da dobije podršku Vašingtona za svoje prijedloge.

Macron, Merz, Starmer i Zelenski učestvovali su na virtuelnom sastanku "Koalicije voljnih" prije oko dvije sedmice, gdje su razgovarali o planovima za slanje evropskih mirovnih snaga u Ukrajinu u slučaju prekida vatre.

Nedavna užurbana diplomatska aktivnost za okončanje rata pokrenuta je kada je američki mirovni plan od 28 tačaka procurio u medije u novembru. Taj prvobitni prijedlog je u velikoj mjeri bio naklonjen Rusiji, iako je od tada pretrpio nekoliko izmjena kako bi se više uzele u obzir zabrinutosti Kijeva. Poslednja verzija prijedloga nije objavljena.

Bijela kuća vršila je pritisak na Kijev i Moskvu da se dogovore o planu za okončanje rata, ali zasad nema puno naznaka napretka, uprkos tome što su obje strane uključene u proces koji predvode SAD.

"Nastavićemo ove napore zajedno sa Amerikancima kako bismo Ukrajini pružili bezbjednosne garancije, bez kojih ne može biti čvrstog i trajnog mira", nastavio je Macron u svom postu.

"Rusija je zarobljena u eskalatornom pristupu i ne traži mir", napisao je Macron, dodajući: "Moramo nastaviti da vršimo pritisak na Rusiju da je primoramo da sklopi mir."

U američkom sažetku razgovora Ukrajine i SAD u Majamiju objavljenom kasno u petak navedeno je da su se "obje strane složile da pravi napredak ka bilo kakvom sporazumu zavisi od spremnosti Rusije da pokaže ozbiljnu posvećenost dugoročnom miru, uključujući korake ka deeskalaciji i prestanku ubijanja".

Teritorijalne i bezbjednosne garancije već dugo su sporne tačke u razgovorima o dogovoru za okončanje rata.

Ukrajina tvrdi da bi pravedan kraj rata uključivao pouzdane bezbjednosne garancije i da je ne bi primorao da preda više teritorije Rusiji.

Razgovorima u Majamiju prethodila je posjeta Kušnera i Witkofa Moskvi.

Trump je 3. decembra rekao da je američka delegacija imala "veoma dobar sastanak" s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da vjeruju da bi on "volio da vidi kraj rata", mada razgovori nisu doveli do nekog proboja.