Politička budućnost Izraela nakon izbora i dalje je neizvjesna, jer nijedan od dva glavna politička bloka za sada nema potrebnu većinu za formiranje vlade. Blok predvođen Benjaminom Netanyahuom osvojio je 53 mandata, dok opozicija na čelu sa Gadijem Aizenkotom ima 48. O mogućim koalicijama, podjelama u izraelskom društvu i budućnosti zemlje za Euronews je govorio Aleksandar Nikolić, počasni konzul Srbije u Izraelu.
Nikolić ističe da bi, ukoliko nijedan blok ne obezbijedi potrebnih 61 mandat, Izrael mogao ući u dug period političkih pregovora, a nije isključena ni mogućnost ponavljanja izbora, koji bi se mogli održati u martu.
Posebnu pažnju privukao je rezultat arapskih parlamentarnih stranaka, koje bi mogle imati značajnu ulogu u formiranju nove vlade. Nikolić je izdvojio stranku RAM, koju predvodi Mansur Abbas, podsjećajući da je ona ranije već bila dio jedne izraelske vladajuće koalicije.
Izlaznost od 77,7 odsto, najveća od 1999. godine, prema njegovoj ocjeni, pokazuje koliko su izbori bili važni za izraelsko društvo. Među razlozima za nezadovoljstvo građana izdvojio je izostanak državne komisije koja bi ispitala okolnosti napada 7. oktobra, ali i pitanje neravnopravnosti u društvu, posebno kada je riječ o vojnim i radnim obavezama ultraortodoksne populacije.
Netanyahu i Aizenkot – dva različita politička koncepta
Govoreći o dvojici glavnih političkih rivala, Nikolić je naglasio da razlike između Netanyahua i Aizenkota predstavljaju dva suštinski različita pogleda na budućnost Izraela. Dok se jedan pristup oslanja na postojeći odnos sekularnog i vjerskog dijela društva, drugi bi mogao donijeti povratak liberalnijem uređenju i drugačiji odnos prema institucijama.
Eventualni poraz Netanyahua, prema Nikolićevoj ocjeni, mogao bi označiti kraj jedne duge političke karijere, dok bi pobjeda Aizenkota predstavljala priliku za svojevrsno resetovanje izraelskog društva.
Nikolić je ukazao i na duboke unutrašnje probleme, od nezadovoljstva zbog neravnopravnosti do visokih troškova života, velikog jaza između bogatih i siromašnih i problema u obrazovanju. Sve to, kako je naveo, predstavlja dodatni izazov za zemlju koja istovremeno prednjači u inovacijama, sajber bezbjednosti i vještačkoj inteligenciji.
Palestina, Iran i budućnost odnosa na Bliskom istoku
Jedna od važnih tema razgovora bila je i budućnost palestinskog pitanja. Nikolić smatra da u Izraelu i dalje postoji značajan dio stanovništva koji želi dijalog i mirovno rješenje, ali da je nakon 7. oktobra došlo do snažne radikalizacije društva.
"Ovo je društvo koje doživljava posttraumu", rekao je Nikolić, ukazujući na dugoročne posljedice rata, ali i duboke podjele koje su dodatno produbljene sukobima.
Govoreći o razlikama u pristupu palestinskom pitanju, ocijenio je da bi Aizenkot mogao biti spremniji za stvaranje uslova za obnovu dijaloga, ali da je prethodno potrebno riješiti bezbjednosna pitanja, uključujući status Hamasa u Pojasu Gaze.
Kao najveći bezbjednosni izazov za Izrael izdvojio je iranski nuklearni program, naglašavajući da će njegovo rješavanje zavisiti i od međunarodnih faktora i odnosa u regionu.