On je u emisiji na televiziji Foks njuz rekao da bi Ukrajina u tom slučaju zatražila bezbjednosne garancije od američkog predsjednika Donalda Trumpa i evropskih saveznika, kako bi se osigurali mir i bezbjednost.

„Mi to nazivamo prekidom vatre ili ‘zaustavljanjem ubijanja’, kako je to nazvao predsjednik Trump. Zamrzavanje i zaustavljanje. I, naravno, to je minimum onoga što nam je danas potrebno od Rusije“, rekao je Zelenski.

Na taj način, Zelenski je javno podržao okvir za prekid vatre koji bi Rusiji ostavio kontrolu nad teritorijama koje trenutno drži pod okupacijom, dok bi se pregovori nastavili, ocjenjuje Foks njuz.

Na pitanje voditelja da li bi prihvatio mirovni sporazum kojim bi se stanje zamrznulo na sadašnjem nivou, uz zadržavanje 75 odsto ili više ukrajinske teritorije, Zelenski je odgovorio potvrdno, dodajući da je to realan način da se rat okonča.

On je naglasio da bi takav prekid vatre bio samo prvi korak, ističući da bi svaki sporazum morao da sadrži čvrste garancije kako bi se spriječilo da Rusija ponovo pokrene rat.

„Naravno, to je minimum onoga što nam je danas potrebno od Rusije. Nakon toga, obratićemo se predsjedniku SAD i Evropljanima sa zahtjevom za bezbjednosne garancije“, istakao je ukrajinski lider.

Zelenski je „zamrzavanje“ linije fronta predstavio kao način da se sa borbenih dejstava pređe na pregovore, a ne kao konačno teritorijalno rješenje.

On smatra i da bi takav dogovor pomogao u obnovi Ukrajine.

„Potrebno nam je 9,5 miliona ljudi koji su rasuti širom svijeta. Potrebno nam je da se vrate u Ukrajinu, jednostavno da bi ovdje živjeli i gradili svoju zemlju“, rekao je Zelenski.

Njegove izjave dolaze u trenutku kada predsjednik SAD Donald Trump pojačava pritisak na Kijev da postigne sporazum sa Moskvom. Tramp je u više navrata promovisao ideju o zaustavljanju borbi duž postojeće linije fronta, dok Rusija nastavlja da zahtijeva kontrolu nad dodatnim ukrajinskim teritorijama, uključujući dijelove Donjecke oblasti koje njene snage trenutno ne drže pod okupacijom, podsjeća Foks njuz.

Dvije strane i dalje su veoma udaljene u stavovima o konačnom statusu okupiranih teritorija i obliku eventualnog poslijeratnog bezbjednosnog aranžmana.