ADVERTISEMENT

Prema dopisnicima vodećih američkih medija iz Bijele kuće, Trump je potpisao tajnu uredbu kojom je Pentagonu naložio pripremu vojnih opcija – uključujući dronove, pomorske operacije i moguću raketnu intervenciju protiv narkokartela u Latinskoj Americi.

U uredbi nije navedena nijedna konkretna država, osim što je izričito isključena vojna intervencija u Meksiku, iako tamo djeluje zloglasni kartel Sinaloa.

Pravnu osnovu za takvu odluku Trumpova administracija stvorila je tako što je narkokartele označila kao terorističke grupe koje svojim djelovanjem ugrožavaju funkcionisanje Sjedinjenih Američkih Država. Ta oznaka omogućava vojsci izvođenje operacija na moru, a potencijalno i na stranom tlu – uključujući ubijanje ili hapšenje osumnjičenih članova kartela.

Upotreba vojne sile na ovaj način otvara brojna pitanja, uključujući moguće kršenje međunarodnog prava i američkih zakona, no kako uredba još nije javno objavljena – nema ni pravnog preispitivanja.

Agenda 47 i označavanje kartela kao terorističkih organizacija

SAD su već ranije pojačale nadzor nad kartelima, uključujući dronove koji lete iznad Meksika radi lociranja laboratorija za proizvodnju fentanila, što je započelo još za vrijeme administracije Joea Bidena.

Sada se taj nadzor proširuje na sankcije, blokadu imovine, kibernetičke operacije i međunarodnu saradnju s ciljem presijecanja finansijskih tokova.

Sve je to dio "Agende 47" koju je Trump najavljivao tokom kampanje i potvrdio na svojoj inauguraciji.

U martu je State Department objavio listu kartela, te je ukupno osam njih proglašeno terorističkim organizacijama – šest iz Meksika te po jedan iz Venezuele i Salvadora.

Nakon što je vijest o uredbi procurila 12. augusta, Meksiko je izručio SAD-u 26 visoko rangiranih članova kartela, uz uslov da im se ne izriče smrtna kazna. Ovaj potez se tumači kao ustupak Washingtonu i znak pojačane saradnje iz straha od vojne akcije.

Predsjednica Meksika, Claudia Sheinbaum, podržala je saradnju, ali je naglasila:

"Predsjedniče Trump, naš teritorij je nedodirljiv, naša suverenost je nedodirljiva. Možemo sarađivati, ali svako na svom tlu."

Reakcije latinoameričkih država

Druge države obuhvaćene uredbom takođe su odbacile ideju o američkoj vojnoj intervenciji na svom tlu.

Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, slaže se s borbom protiv narkokartela, ali isključivo uz poštovanje nacionalnog suvereniteta i bez prisustva američke vojske. On zagovara regionalni savez latinoameričkih država, ali smatra da „rat protiv droge“ ne može uspjeti bez javnozdravstvenih mjera i poboljšanja životnog standarda.

Brazilska vlada je odbila američki zahtjev da domaće bande proglasi terorističkim organizacijama, jer brazilski zakoni ne uključuju kriminalne grupe u definiciju terorizma.

Vlada Ekvadora se nije jasno oglašavala, ali se spominje mogućnost referenduma o dozvoli američke vojne intervencije. Mediji podsjećaju na negativne posljedice prethodnih američkih intervencija u regiji, a istraživanja pokazuju da se tri četvrtine građana protivi američkom vojnom prisustvu.

Vlada Venezuele negirala je postojanje kriminalnih grupa u zemlji i optužila SAD za širenje propagande kojom se opravdava pokušaj smjene vlasti.

U ostalim zemljama regiona, uključujući Gvatemalu i Honduras, analitičari upozoravaju na rast antiameričkih osjećanja i opasnost od destabilizacije.

Jorge Restrepo, direktor Centra za analizu sukoba u Kolumbiji, izrazio je zabrinutost:

"Ova strategija rizikuje jačanje autoritarnih režima u zemljama poput Venezuele i Nikaragve. Američka vojna intervencija mogla bi pojačati represiju u tim zemljama pod izgovorom vanjske prijetnje."

Podijeljeni stavovi među američkim analitičarima

Američki analitičari podijeljeni su u mišljenju o Trumpovoj odluci, izražavajući zabrinutost zbog mogućih pravnih, diplomatskih i strateških posljedica.

Brian Finucane, bivši pravni savjetnik State Departmenta, upozorava da ovako zamišljene vojne akcije nisu u skladu sa američkim zakonima. On ističe da označavanje kartela kao terorista ne daje automatsko pravo na upotrebu sile – za to bi bilo potrebno dodatno odobrenje Kongresa ili izvršna ovlast temeljena na samoodbrani.

Vanda Felbab-Brown iz Brookings Instituta upozorava da vojni napadi mogu donijeti samo kratkoročne rezultate.

Bez rješavanja uzroka – kao što su korupcija, siromaštvo i potražnja za drogom unutar SAD-a – vojne intervencije mogle bi izazvati rascjep kartela u manje, ali nasilnije grupe, što bi dodatno destabiliziralo regiju.

Matteson Ellis, jedan od vodećih američkih stručnjaka za Latinsku Ameriku, smatra da ova uredba predstavlja logičan korak u Trumpovoj kampanji protiv kartela, s obzirom na naglasak na fentanil i transnacionalni kriminal. On ističe da je cilj „totalna eliminacija“ kartela, ali priznaje da je to teško ostvarivo.

Većina analitičara vjeruje da će eventualne akcije biti usmjerene isključivo na visoko pozicionirane članove kartela, putem dronova i specijalnih jedinica – slično operacijama protiv Al-Qaide.

Fokus na sintetičke droge

Vrijednost droge koja dolazi iz Latinske Amerike u SAD mjeri se u milijardama dolara, iako ne postoje precizni podaci jer se registruju samo zaplijene.

U porastu je korištenje sintetičkih droga poput fentanila i metamfetamina, koje kartelima donose veći profit zbog niskih troškova proizvodnje. Fentanil danas donosi više zarade nego kokain i heroin zajedno.

Predsjednik Trump još nije javno potvrdio da je donio uredbu, ali je najavio da će uskoro govoriti o toj temi:

"Latinska Amerika ima mnogo kartela i mnogo droge koja dolazi. Moramo zaštititi svoju zemlju. To nismo radili četiri godine", rekao je.

Američki mediji pišu da će uredba vjerovatno biti predstavljena na poseban način, s naglaskom na fentanil – drogu koju Trump vidi kao razlog za pooštravanje trgovinskih mjera prema Meksiku i Kanadi.

U kampanji je najavljivao da će fentanil biti označen kao „oružje za masovno uništenje“, a oni koji ga proizvode i distribuiraju, snosit će odgovarajuće posljedice.