ADVERTISEMENT

Broj kritično ugroženih crnih nosoroga neznatno se povećao, ali postoje loše vijesti za ostale vrste nosoroga, prema globalnom brojanju koje je u četvrtak objavila Međunarodna fondacija za nosoroge.

Najnovije procjene pokazuju da je broj crnih nosoroga porastao sa 6.195 na 6.788. Međutim, broj bijelih nosoroga smanjio se sa 15.942 na 15.752 od posljednjeg brojanja 2021. godine. Crni i bijeli nosorogi se u divljini nalaze samo u Africi.

Broj velikih jednorogih nosoroga, koji se nalaze u sjevernoj Indiji i Nepalu, neznatno je porastao sa 4.014 na 4.075.

Ali javanski nosorogi su se smanjili sa procijenjenih 76 na samo 50, saopštila je fondacija, i to je u potpunosti zbog krivolova. Ostala je samo jedna poznata populacija javanskih nosoroga, u nacionalnom parku na indonezijskom ostrvu Java.

Populacija sumatranskog nosoroga broji samo 34-47 jedinki, što je otprilike isto kao i u prethodnim procjenama.

Globalna populacija svih nosoroga iznosi približno 26.700, piše Euronews.com.

Nosorogi ugroženi novim rutama trgovine

Međunarodna fondacija za nosoroge kaže da svoje podatke dobija od brojanja koje vrše specijalizovane grupe za nosoroge pri Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode, globalnom autoritetu za ugrožene vrste. Ne broji nosoroge u zoološkim vrtovima, već samo one u divljini ili u nacionalnim parkovima.

Fondacija za nosoroge saopštila je da postoje zabrinjavajući novi trendovi iz Južne Afrike, koja ima više nosoroga nego bilo gdje drugdje u svijetu. Tamo je prosječan broj nosoroga u pojedinačnim populacijama bio ispod onoga što konzervatori preporučuju za održavanje održive populacije.

Također je navedeno da se pojavljuje nova ruta trgovine rogovima nosoroga između Južne Afrike i Mongolije, dok Katar postaje rastuće središte za trgovinu rogovima.

Radikalne radioaktivne taktike protiv krivolova

Krivolov nosoroga i dalje je veliki problem u Južnoj Africi i drugdje, jer hrani ilegalno tržište proizvoda od rogova nosoroga u dijelovima Azije. Južna Afrika gubi između 400 i 500 nosoroga godišnje zbog krivolova.

Često traži nove načine da odvrati krivolovce. Jedna grupa naučnika je prošle sedmice pokrenula projekat ubrizgavanja radioaktivnog materijala u rogove nosoroga.

Prošle godine, oko 20 nosoroga u jednom rezervatu primilo je injekcije izotopa u okviru proba koje su utrle put pokretanju projekta. Radioaktivni izotopi, čak i na niskim nivoima, mogu se prepoznati detektorima zračenja na aerodromima i granicama, što je dovelo do hapšenja krivolovaca i trgovaca ljudima.

Istraživači iz Jedinice za zračenje i zdravstvenu fiziku Univerziteta Witwatersrand kažu da su testovi provedeni u pilot studiji potvrdili da radioaktivni materijal nije štetan za nosoroge.

"Dokazali smo, van naučne sumnje, da je proces potpuno siguran za životinju i efikasan u omogućavanju detekcije roga putem međunarodnih carinskih nuklearnih sigurnosnih sistema“, rekao je James Larkin, glavni naučni službenik u projektu Rhisotope.

"Čak je i jedan rog sa znatno nižim nivoima radioaktivnosti od onoga što će se koristiti u praksi uspješno aktivirao alarme u detektorima zračenja", rekao je Larkin.

Testovi su također otkrili da se rogovi mogu detektovati unutar punih transportnih kontejnera od 12 metara, rekao je.