ADVERTISEMENT

Ona je rekla da je Trump optužio Unesko za podržavanje "woke", razdornih kulturnih i društvenih ciljeva, piše "New York Post".

Kelly je naglasila da su pomenuti ciljevi u potpunosti" van politike zdravog razuma za koju su Amerikanci glasali u novembru prošle godine"

"Predsjednik će uvijek stavljati Ameriku na prvo mjesto i osigurati da članstvo naše zemlje u svim međunarodnim organizacijama bude u skladu s našim nacionalnim interesima", dodala je.

UNESCO je 2023. godine objavio "alat za borbu protiv rasizma", kojim je pozvao države članice da usvoje antirasističke politike i da postanu predvodnici u zagovaranju društvene pravde. Godinu poslije pokrenuta je inicijativa "Transformacija muškosti" ("Transforming MEN’talities"), što je Bijela kuća ocijenila kao dio ideološke agende.

Zvaničnici Trumpove administracije optužuju UNESCO da kroz svoj Izvršni odbor gura antiizraelske i antijevrejske poteze, uključujući i odluke da se određena jevrejska sveta mjesta proglase "palestinskom svjetskom baštinom".

Prema pisanju NYPost-a, UNESCO često koristi izraz da je Palestina "okupirana od strane Izraela", dok se u rezolucijama osuđuje izraelski rat protiv Hamasa, bez kritike na račun te terorističke grupe u Gazi.

Uticaj Kine

SAD također izražavaju zabrinutost zbog uticaja koji Kina ima unutar organizacije.

"Kina je iskoristila svoj uticaj unutar UNESCO-a kako bi unaprijedila globalne standarde koji su povoljni za kineske interese", rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće.

Kineska komunistička partija, dodaju, koristi tu poziciju da umanji historijsku ulogu manjina, poput Ujgura, u vlastitoj prošlosti.

Trump je prvi put naredio povlačenje SAD iz UNESCO-a 2017. godine, a tadašnji razlozi bili su slični.

Njegov prethodnik Joe Biden je 2023. godine vratio SAD u članstvo, uz obećanje da će isplatiti više od 600 miliona dolara dugova nastalih od 2011, kada su Amerikanci prestali s doprinosima nakon što je Palestina primljena kao članica.

SAD su se prvi put povukle iz UNESCO-a još 1983. godine, tokom mandata Ronalda Reagana, uz obrazloženje da je organizacija postala "pretjerano politizirana, neprijateljska prema slobodnom tržištu i slobodnoj štampi", te da je pokazala "neodgovorno budžetsko širenje".