Američki dolar zabilježio je najslabiji početak godine od 1973. godine, a razlog su politika predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, sve veća zabrinutost zbog javnog duga, kao i pritisak na nezavisnost Federalnih rezervi (Fed), piše Financial Times.
ADVERTISEMENT
Prema podacima, Dolar indeks (U.S. Dollar Index) pao je za 10 posto u prvih šest mjeseci 2025. godine, što je najgori rezultat od ukidanja Bretton Woodskog sistema, zasnovanog na zlatnoj podlozi dolara.
Ovaj pad dolazi u trenutku kada Senat priprema usvajanje Trumpovog poreskog paketa "One Big Beautiful Bill Act", koji uključuje poreske olakšice, ali i bilionski rast deficita u narednoj deceniji – dodatni pritisak na američku valutu.
Uobičajeno, uvozne carine jačaju valutu, ali Trumpova nepredvidiva trgovinska strategija, uz sve veći javni dug i pritiske na Fed da smanji kamatne stope, rezultirala je suprotnim: dolar slabi.
U aprilu je Trump izazvao pometnju u globalnom trgovinskom sistemu uvođenjem tzv. "recipročnih carina" – prilagođenih svakoj zemlji, uz obrazloženje da SAD trpi nepoštene prepreke u svjetskoj trgovini.
Zbog tržišnih previranja i straha od recesije, privremeno je pauzirao carine na 90 dana kako bi se dalo prostora pregovorima. Rok nije čvrsto postavljen, ukoliko pregovori napreduju. No, razgovori sa različitim zemljama često se iznenada prekidaju – na primjer, Trump je iznenada otkazao pregovore s Kanadom zbog njihovog zakona o digitalnim uslugama, koji je Ottawa zatim povukla.
Trumpovi saveznici tvrde da je riječ o namjernoj strategiji pritiska i stvaranja nestabilnosti, koja mu služi kao pregovaračka taktika.
Jedan od ciljeva Trumpove politike "America First" je zaštita domaće proizvodnje, kojoj slabiji dolar ide u korist. Međutim, efekat bi mogao biti neutralisan odmazdnim carinama drugih zemalja.
Pad vrijednosti dolara – svjetske rezervne valute – ima i globalne posljedice: multinacionalne kompanije koje posluju u SAD-u sada ostvaruju manju zaradu kada je konvertuju u svoje valute.
Još jedan ključni faktor slabljenja dolara je Trumpovo nekonvencionalno ponašanje prema monetarnoj politici, uključujući direktni pritisak na nezavisnost Fed-a.
Trump je otvoreno kritikovao predsjednika Fed-a Jeromea Powella, nazivajući ga "glupim" i "tvrdoglavim", tvrdeći da zbog visokih kamatnih stopa SAD gubi milijarde dolara.
Trenutna ključna kamatna stopa Fed-a iznosi između 4,25 i 4,50 posto, a Trump traži da se snizi za čak 3 procentna poena.
Niže kamate bi, međutim, dodatno oslabile dolar, iako Fed za sada odgađa smanjenje jer želi vidjeti hoće li carine ponovo izazvati inflaciju, koja je posljednjih mjeseci bila u padu.
"Za sada smo u poziciji da možemo čekati i posmatrati kako će se ekonomija razvijati prije nego što promijenimo svoju politiku", rekao je Powell 24. juna pred Odborom za finansijske usluge Predstavničkog doma.
"Tarifna inflacija će se vjerovatno pojačati", dodao je. "Ne znamo koliki će dio tereta pasti na potrošače. Moramo sačekati i vidjeti."
Powell je priznao da inflacija možda neće porasti koliko se očekivalo, što bi moglo ubrzati smanjenje kamata. Također je rekao da bi naglo povećanje nezaposlenosti moglo potaknuti Fed na bržu reakciju.
"Ako inflacija ne bude tako jaka kao što mislimo, to bi značilo da treba ranije smanjiti kamate", rekao je. No, kada su ga pitali hoće li to biti već u julu, odbio je odgovoriti.