Čelnici 32 članice NATO-a okupit će se u utorak i srijedu na historijskom samitu u Hagu na kojem bi trebali potvrditi podizanje potrošnje za odbranu na pet posto BDP-a do 2035. godine.
ADVERTISEMENT
U utorak navečer nizozemski kralj Vilim Aleksandar i kraljica Maxima priređuju u Kraljevskoj palači večeru za šefove država i njihove supružnike.
Istovremeno će se na radnoj večeri sastati ministri vanjskih poslova članica NATO-a i Ukrajine u okviru Vijeća NATO-Ukrajina. U isto vrijeme radno će večerati i ministri odbrane članica NATO-a.
Da Trumpu ne bude dosadno
U srijedu prije podne sastaje se Sjevernoatlantsko vijeće na nivou šefova država ili vlada, a sastanak bi trebao trajati samo dva i pol sata. Njemački list Der Spiegel piše da je to napravljeno kako bi spriječili da američkom predsjedniku Donaldu Trumpu postane dosadno i da ne napusti prerano sastanak.
Ključna odluka samita u Nizozemskoj bit će novi i znatno veći cilj izdvajanja za odbranu, na čemu je insistirao Trump, koji je od saveznika tražio da povećaju svoje odbrambene budžete na pet posto BDP-a, što je mnogima od njih potpuno nerealno.
No, generalni sekretar Mark Rutte izišao je s kompromisnim prijedlogom koji će Trumpu omogućiti da proglasi pobjedu, a većini saveznika zadati ipak realnije ciljeve.
Tako je tih pet posto podijeljeno na 3,5 posto koji bi išli na čisto vojne izdatke, a preostalih 1,5 posto namijenjeno je za odbrambene i sigurnosne troškove u širem smislu, poput prilagodbe cesta, mostova i luka kako bi njima mogla prolaziti teška oklopna vozila, ulaganja u kibernetičku sigurnost, zaštitu plinovoda i tome slično.
Te troškove povezane s odbranom moguće je vrlo široko tumačiti pa se tako, između ostaloga, spominje most preko Mesinskog tjesnaca, koji bi u ime vojne mobilnosti povezao Siciliju s ostakom talijanskog kopna, zatim troškovi za zaštitu granica zbog kontrole migracija, nadogradnja širokopojasnog interneta ili treća pista londonskog aerodroma Heathrow.
S dva na 3,5 posto
Postojeći cilj rasta odbrambenih budžeta zadan je 2014. godine na dva posto BDP-a do 2024. Trump je i tokom svog prvog mandata od 2017. do 2021. kada većina saveznika nije bila ni blizu postavljenog cilja, insistirao i prijetio da neće priteći u pomoć u slučaju potrebe onima koji ne povećaju troškove za odbranu.
Tek ove godine će sve ili gotovo sve članice ispuniti cilj od dva posto. Sada se to podiže na 3,5 posto BDP-a, koji bi trebalo dosegnuti do 2035. godine.
Dio zemalja, poput baltičkih tražio je da se rok skrati do 2030. godine. Rutte je, međutim, predlagao da to bude do 2032., a većina je tražila i duži rok. Moguća je i promjena ciljanog postotka 2029. godine jer je tada predviđena revizija.
Povećanje troškova na pet posto BDP-a za velike članice predstavlja povećanje mjereno desecima milijardi eura. Revija Le Grand Continent, koja se bavi geopolitičkim pitanjima, izračunala je da bi povećanje troškova na pet posto do 2032. značilo da bi Italija trebala trošiti dodatne 83 milijarde eura godišnje, što je povećanje od oko 12 milijardi u odnosu na današnje troškove.
Francuska bi trebala dodatno izdvajati oko 93 milijarde godišnje, oko 13 milijardi više nego danas. Njemačka, najjača ekonomija u EU-u, trebala bi izdvajati dodatnih 136 milijardi eura godišnje, oko19,5 milijardi eura više nego sada.
Dodatna sredstva ulagat će se u nove ciljeve vojnih sposobnosti koji su dogovoreni ovoga mjeseca za svaku zemlju članicu. Riječ je tajnim podacima, a generalni sekretar Rutte kao primjere navodi ulaganja u zračnu odbranu, borbene avione, tenkove, dronove, logistiku.
Španija ne prihvata
Upravo na te ciljeve vojnih sposobnosti poziva se španski premijer Pedro Sanchez koji je poručio da ne namjerava ispuniti cilj od pet posto.
Sanchez kaže da Španija može ispuniti svoje ciljeve vojnih sposobnosti povećanjem izdataka na 2,1 posto BDP-a. Španska vlada je odobrila završnu izjavu samita, u kojoj se spominje cilj od pet posto, ali je poručila da ne namjerava toliko izdvajati. Rutte kaže da u NATO-u nema izuzeća i da se novi cilj odnosi na sve.
Američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare da će zemlje članice podnositi godišnje izvještaje o odbrambenim troškovima.
“Redovno ćemo podnositi izvještaje o odbrambenim troškovima kako bismo svi mogli pratiti međusobni napredak i međusobno se pozivati na odgovornost”, rekao je Whitaker.
Sljedeća dva dana Hag će biti najčuvanija utvrda na planeti. Za Nizozemsku je ovaj samit najveći sigurnosni izazov u njezinoj historiji. U gradu je raspoređeno 27 hiljada policajaca, što je gotovo polovina od njihova ukupnog broja u zemlji.