ADVERTISEMENT

Usred opetovanih najava američkog predsjednika Donalda Trumpa da će preuzeti Grenland, glasači tog samoupravnog danskog teritorija biraju 31 člana svog zakonodavnog tijela Inatsisartuta, kao što to čine svake četiri godine.

Ovaj put radi se o egzistencijanim pitanjima, mjestu Grenlanda u svijetu, uključujući i to treba li on ostati dio Danske, tražiti nezavisnost ili uspostaviti bliže veze s velikim silama poput SAD-a i Europe.

"Političari nisu jasni oko toga što je zapravo nezavisnost", naveo je Masaana Egede, glavni urednik grenlandskog dnevnika Sermitsiaqa, na videokonferenciji s novinarima iz svijeta prošli tjedan.

"Je li to ekonomska neovisnost? Samo osjećaj neovisnosti? Uspostava vlastitih granica? O tome govorimo mnogo jer to u nama budi emocije. Želimo neovisnost, ali svatko ima vrlo različitu definiciju neovisnosti", napomenuo je. 

Na otoku živi 60-ak hiljada ljudi

Egede, inače polubrat grenlandskog premijera Mutea Egedea, objašnjava da postoje 32 područja u kojima Danska još uvijek donosi odluke u ime Grenlanda.

"Recimo da preuzmemo jedno područje godišnje, svejedno bi nam trebale 32 godine da stvarno postanemo neovisni", objasnio je. 

Trenutno je stranka s najviše mjesta u parlamentu inuitska stranka Ataqatigiit, ili "Zajednica naroda". Vlada zajedno s koalicijskim partnerom Siumutom, što znači "Naprijed". Obje se stranke zalažu za neovisnost i obećale su raspisati referendum o odcjepljenju otoka od Danske, ne navodeći kada bi to bilo. Prema sporazumu s Danskom iz 2009., Grenland može zakonski proglasiti nezavisnost, ali tek nakon što se održi referendum. Iako postoji široka podrška potpunom suverenitetu Grenlanda, neki nisu sigurni što bi to značilo za odbranu i privredu otoka kad bi krenuo samostalno krojiti svoju budućnost.

Više od 2 miliona kvadrata površine Grenlanda prepuno je golemih prostranstava neiskorištenih prirodnih resursa, uključujući vrlo vrijedne rude, dok je otok dom svega 60-ak hiljada stanovnika.

Jaki antikolonijalni osjećaji

Trump je nazvao preuzimanje Grenlanda "apsolutnom nuždom". Odbio je pritom isključiti korištenje vojne sile ili ekonomske prisile da to učini. Prošle sedmice izjavio je da će SAD dobiti Grenland "na ovaj ili onaj način". Naveo je potom i prijetnje Kine i Rusije, koje su sve više fiksirane na Arktik.

No nisu Grenlandu jedina sigurnosna prijetnja aspiracije američkog predsjednika. Naime, nezavisnost bi također značila veliku rupu u proračunu otoka bez godišnje subvencije od 500 miliona dolara koju daje Danska i plaća mu sistem socijalne skrbi skandinavskog tipa. I EU šalje sredstva Grenlandu, premda otok nije član tog političkog bloka.

Ipak, antikolonijalni osjećaji su jaki. Premijer Egede, vođa inuitske stranke Ataqatigiita, iskoristio je svoje novogodišnje obraćanje kako bi izjavio da je "vrijeme da poduzmu sljedeći korak za zemlju" i da se Grenlanđani oslobode "okova kolonijalnog doba".

Grenlandski zakonodavci usprotivili su se rudarskim projektima koje podupire EU jer se nalazišta rijetkih ruda nalaze unutar izvora uranija. 

Anketa: 85 posto Grenlanđana ne želi postati dio SAD-a

Rasprava o tome može li rudarstvo utrti put neovisnosti širenjem lepeze djelatnosti koje čine grenlandsko gospodarstvo dominirala je posljednjim izborima 2021. i dovela do pobjede inuitskog Ataqatigiita nakon što je stranka podržala zabranu iskopavanja uranija. To je rezultiralo obustavom projekata kopanja rijetkih ruda sve do danas.

No pitanje iskopavanja uranija nije bilo glavna tema ove izborne kampanje. Nije tema bila ni treba li potaknuti turizam ili pomorstvo, uprkos činjenici da bi te djelatnosti također mogle pomoći u financiranju neovisnog Grenlanda. 

"Pitanje nezavisnosti zauzelo je toliko prostora", pojašnjava urednik Egede, da je istisnulo raspravu o grenlandskom gospodarstvu, koja bi inače "bila vrlo, vrlo velik dio izbora".

Dok je Trump tokom predsjedničkog obraćanja prošlog utorka obećao da će arktički otok učiniti "bogatim", ogromna većina Grenlanđana, oko 85 posto, protivi se ideji da postanu dio SAD-a, prema anketi provedenoj u januaru.