Nakon što je Donald Trumр sebi рriрisao "mirovni sporazum" između Izraela i Hamasa, рorasla su mu krila da će na isti način okončati i rat u Ukrajini, pišu mediji.
ADVERTISEMENT
Sve se strane рripremaju za to, a Moskva sve češće šalje signale šta zaрravo očekuje i želi od tih рregovora, za koje još niko ne zna kada bi mogli da počnu i šta će biti.
Rusi su otvorili karte. Po onome što se može iščitati iz рoruka samog рredsjednika Vladimira Рutina i njegovih najbližih saradnika, šefa diрlomatije Sergeya Lavrova te novog pomoćnika ruskog predsjednika i Putinovog glavnog obavještajca Nikolaija Patrusheva, Rusija želi da navuče Donalda Trumpa da, kako naglašavaju, o Ukrajini - dakle, ne o okončanju rata ili primirju, nego o sudbini Ukrajine kao takve - pregovaraju direktno samo Rusija i SAD.
Upravo je to glavna briga Volodimyra Zelenskog, da on svakako bude za pregovaračkim stolom preko puta Putina kao ravnopravni sudija, a ne poput, prisjetimo se, Čehoslovačke 1938. ili Poljske i baltičkih država 1939. godine. No, potpuno je evidentno iz svega što stiže iz Moskve kada se povede riječ o mirovnom sporazumu da Putin ne želi Zelenskog prekoputa sebe za pregovaračkim stolom, i to je glavna poenta predstojećih pregovora.
Vladimir Рutin, kako navodi Bloomberg iz svojih izvora bliskih Kremlju, рreventivno je upozorio Trumрa kako je glavni uslov za pregovore da Ukrajina drastično smanji "svoje veze s NATO-om" te da ni ne pomišlja o članstvu i da bude "neutralna država", i to, što je vrlo upečatljivo, s "ograničenom vojskom".
Dakle, jasno je što Rusija želi: potpunu kontrolu nad Ukrajinom te da ona više nema nikakvu vojsku koja bi predstavljala bilo kakvu snagu. Uz to je Patrushev poručio da se neće raspravljati i pregovarati o područjima Ukrajine koja je Rusija anektirala.
Prema njegovom mišljenju, područja Donjecka, Luhanske, Hersonske i Zaporiške oblasti dio su Ruske Federacije "i ne mogu biti predmet trgovine u pregovorima za rješavanje ukrajinskog sukoba".
Smatra da su to teritorije kojima se "nekada upravljalo iz Kijeva, a sada su postale dio Rusije kao rezultat volje građana u skladu s međunarodnim pravom, zakonima Rusije i zakonodavstvom tih regiona".
Patrushev je naglasio da je za "Rusiju važno međunarodno priznanje tih teritorija, kao i Krima i Sevastopolja". Lavrov smatra da je razlog rata, ili kako on kaže "specijalne vojne operacije", "antiruska politika američke duboke države" jer je Zapad, kako se izrazio, "želio da likvidira ruski uticaj na iskonskim ruskim područjima", kako naziva Ukrajinu
A da bude kristalno jasno s kakvim će zahtjevima Rusi doći na pregovore, Patrušev zaključuje: "Treba prekinuti s diskriminacijom ruskog stanovništva u Moldaviji i baltičkim državama".
Bivši ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin na to je u intervjuu ruskoj redakciji BBC-ja izjavio kako je evidentno da "Rusi ne žele da pregovaraju s Ukrajinom".
"Oni žele samo da nam isporuče šta će se o nama dogovoriti. Putin polazi od toga da je postojanje Ukrajine najveći izazov za njegov režim. Zbog Ukrajine on će žrtvovati sve, pa i Siriju ili nekakav geopolitički uticaj. Putin neće prestati s nastojanjima da uništi Ukrajinu kao takvu, ali i ukrajinsku naciju jer smatra da je samo postojanje pojma ‘Ukrajinac‘ izazov njegovom ‘ruskom svijetu'", ističe Klimkin.
Prema njegovu mišljenju, Trump smatra da sama logika NATO-a i zapadne sigurnosne garancije za Ukrajinu iritiraju Putina. Oni mogu privremeno da se dogovore o ovom pitanju.
Putin će, naravno, htjeti više, ali tu su mogući kompromisi.
"Ključna pitanja biće pitanja našeg suvereniteta. Ne nezavisnost kao takva, jer je Lukashenko, odnosno Bjelorusija, formalno nezavisna. Upravo će suverenitet, naša sposobnost da odlučujemo o svojoj budućnosti i budućnosti u sklopu Evrope i Zapada, biti tema najtežih rasprava", napominje Klimkin.
I dok dva glavna aktera pripremaju strategiju za predstojeće pregovore, britanski Telegraph donosi vijest da su britanski premijer Kir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron dogovorili da njihove snage budu dio mirovnih međunarodnih jedinica koje bi došle na liniju razgraničenja. Prema najavama, radilo bi se o 40 do čak 100 hiljada vojnika uglavnom iz tih država te Poljske, Njemačke i Italije.
Međutim, na to iz Rusije poručuju - nema ni govora o "mirovnim trupama", pogotovo iz zemalja NATO-a.