ADVERTISEMENT

Iako je boravak trajao manje od 24 sata, dvojica predsjednika poslala su poruku da Beograd i Kijev žele da razvijaju odnose i da sebe ne vide kao rivale. Koliko je taj susret važan za Srbiju i Ukrajinu i kako će ga tumačiti Evropska unija i Rusija za Euronews Srbija analizirali su istraživač Studija bezbjednosti Nikola Vujinović i bivša ambasadorka i članica Foruma za međunarodne odnose Branka Latinović.

Latinović je ocijenila da je sama činjenica da je Zelenski došao u Beograd veoma značajna, imajući u vidu rat u Ukrajini i intenzitet sukoba. Kako navodi, ukrajinski predsjednik je posjetom želio da pokaže da Kijev može da razgovara i sa državama koje se tradicionalno smatraju bliskim Moskvi.

"Posjeta Beogradu ukrajinskog predsjednika Zelenskog je ono što bismo rekli – to smo čekali. Time što je on došao u Beograd, on je učinio veliko poštovanje prema Srbiji. On je bio u jednoj kratkoj radnoj posjeti, manjoj od 24 sata, ali bez obzira na tu dužinu, treba izuzetno cijeniti činjenicu da je predsjednik države u kojoj se vodi rat došao u Srbiju. Zelenski je ovim želio da pokaže Moskvi: mi možemo da dođemo i da razgovaramo i tamo gdje vi mislite da ne možemo", rekla je Latinović.

Ona smatra da je posjeta važna i zbog konkretnih pitanja koja su otvorena u bilateralnim odnosima. Među njima je posebno izdvojila poljoprivredu, bezbjednost hrane i najavljeni sporazum o slobodnoj trgovini. Prema njenim riječima, njegovo eventualno potpisivanje značajno je i za evropske integracije Srbije, jer se odnosi na pitanja povezana sa članstvom u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Vujinović posjetu vidi kao rezultat višemjesečnog diplomatskog procesa, u kojem su, kako kaže, učestvovali i Beograd, Kijev i Evropska unija. Podsjeća na ranije kontakte, uključujući samit u Tivtu i Vučićevu posjetu Ukrajini, ocjenjujući da su ti događaji predstavljali korake ka dolasku Zelenskog u Beograd.

"Vjerujem da je želja Ukrajine od početka specijalne vojne operacije da dođe u Beograd u posjetu zato što je to prije svega poruka Moskvi. Dakle, da saveznici Moskve ili oni koji su viđeni kao saveznici Moskve nisu neprijatelji Ukrajine. Mislim da je ova posjeta gospodina Zelenskog jedan veliki diplomatski uspeh svih strana – Ukrajine zato što je uspjela da dođe u Beograd, Beograda zato što teme o kojima se razgovaralo nisu ugrozile odnose sa Moskvom i Evropske unije zato što je insistirala da do ove posjete dođe“, rekao je Vujinović.

Zašto nije bilo vojne saradnje?

Jedna od tema koja je prethodnih dana izazivala najviše pažnje bila je mogućnost razgovora o vojnoj saradnji Srbije i Ukrajine. Međutim, ona se nije našla među zvanično istaknutim temama sastanka. Vujinović smatra da to nije bilo slučajno i da je dnevni red prethodno usaglašen. Prema njegovom tumačenju, upravo je izostanak vojnih tema omogućio da posjeta bude prihvatljiva za sve strane.

"To je definitivno svjestan dogovor. Vi ne možete da do ovih posjeta dođe bez prethodnog dogovora o dnevnom redu. To se tačno zna. Gospodin Zelenski je znao da će ga dočekati ministarka i on je pristao da dođe. On je pristao da dođe da bi imao tu konferenciju za štampu", naveo je Vujinović.

Latinović smatra da je potrebno posmatrati i simboliku diplomatskog protokola, posebno imajući u vidu činjenicu da je Zelenski istovremeno predsjednik države i vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga.

Ona je ukazala na značaj načina na koji je ukrajinski predsjednik dočekan, kao i na činjenicu da je memorandum iz oblasti poljoprivredu sa ukrajinske strane potpisao ambasador, a ne ministar.

Memorandum o hrani kao "najbezbolniji" dogovor

Tokom posjete potpisan je memorandum o saradnji u oblasti bezbjednosti hrane i poljoprivrede. Vujinović ga vidi kao dokument koji je omogućio da posjeta dobije konkretan rezultat, bez otvaranja politički osjetljivijih pitanja.

On ocjenjuje da memorandum predstavlja formalizaciju već postojeće saradnje i nastojanja da se olakšaju procedure u trgovini poljoprivrednim proizvodima.

Latinović, s druge strane, ističe širi značaj saradnje sa Ukrajinom kao velikim proizvođačem i izvoznikom hrane. U okolnostima klimatskih promjena i suše, smatra ona, važno je imati različite izvore snabdijevanja.

"Memorandum je bitan sa tog aspekta, jer je Ukrajina veliki izvoznik hrane. Sada kada se suočavamo sa sušom u jednom dijelu Evrope, izuzetno je značajno da uvijek imate širi opseg mogućnosti snabdijevanja hranom. Bez obzira što smo mi zemlja sa vrlo kvalitetnim poljoprivrednim oranicama, dese se suše i prirodne nepogode i onda se nađete u situaciji kada morate da tražite alternative", rekla je Latinović.

Zelenski podržao evropski put Srbije

Posebnu političku težinu ima poruka ukrajinskog predsjednika da Kijev podržava evropski put Srbije, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istovremeno izrazio podršku evropskim integracijama Ukrajine. Latinović ocjenjuje da ta uzajamna podrška dobija na značaju jer se proces proširenja EU sve više posmatra kroz širi okvir koji obuhvata Zapadni Balkan, Ukrajinu i Moldaviju.

Prema njenim riječima, zemlje koje teže članstvu mogu međusobnom saradnjom da ohrabre jedna drugu, ali i da pokažu Briselu da žele aktivnije da napreduju na evropskom putu. Ona podsjeća na iskustvo Višegradske grupe, ocjenjujući da bi sličan oblik regionalne saradnje mogao da bude koristan i državama koje danas nastoje da se približe EU.

Za Srbiju je, prema njenoj ocjeni, posebno važno to što je tokom susreta sa Zelenskim potvrđeno da Kijev ne mijenja stav prema pitanju Kosova i Metohije, dok istovremeno podržava evropsku perspektivu Beograda.

Poruka i Briselu i Moskvi

Sagovornici Euronews Srbija saglasni su da se značaj susreta ne može posmatrati samo kroz bilateralne odnose Srbije i Ukrajine.

Za Kijev, posjeta Beogradu pokazuje da može da razgovara sa državom koja održava bliske odnose sa Moskvom. Za Beograd, ona predstavlja mogućnost da razvija odnose sa Ukrajinom bez otvaranja pitanja koja bi direktno ugrozila odnose sa Rusijom. Za Brisel, susret je signal da evropski put Srbije može da bude praćen konkretnim diplomatskim potezima.

Upravo zato, poruka "partneri, a ne rivali" ima širi značaj od samog susreta dvojice predsjednika – ona predstavlja pokušaj da se odnosi Beograda i Kijeva izgrade na pitanjima na kojima postoji zajednički interes, dok se najosjetljivija pitanja za sada drže van dnevnog reda.