Jučerašnji let aviokompanije Ryanair iz Soluna pretvorio se u pravu dramu koja je punila stupce domaćih i regionalnih medija. Prema prvobitnim navodima, jedan putnik, inače državljanin Srbije, zamalo je ispao iz letjelice nakon što je usred leta pukao prozor pored njegovog sjedišta. Medijski izvještaji, oslanjajući se na izjave šokiranih očevidaca, opisivali su jezive scene u kojima su drugi putnici i sigurnosni pojas spasili čovjeka čije je tijelo navodno već bilo djelimično izvan kabine.
ADVERTISEMENT
Povodom ovog incidenta, gost jutarnjeg programa Euronews Srbija bio je Petar Vojnović sa vazduhoplovnog portala Tango Six, koji je pružio stručni uvid u to šta se zapravo dogodilo na visini od 4.000 metara i koliko su medijske interpretacije bile blizu, a koliko daleko od istine.
Vojnović ističe da su videosnimci i fotografije nastali nakon slijetanja jasno ukazali na uzrok incidenta. Tokom faze penjanja letjelice došlo je do mehaničkog kvara unutar motora.
"Došlo je do odvajanja jedne lopatice u dijelu kompresora na prednjem dijelu motora. Taj dio je napravljen od titanijuma i rotira se ogromnom brzinom. Iako su motori projektovani tako da svaki dio koji se otkači mora ostati unutar zaštitne oplate, istraga će utvrditi zašto se to u ovom slučaju nije dogodilo", objasnio je Vojnović.
Taj metalni dio je, usljed ogromne centrifugalne sile, probio oplatu motora i pogodio prozor letjelice, koji se nalazio tačno na toj liniji. Rezultat je bila potpuna dezintegracija stakla, što je dovelo do trenutne, takozvane eksplozivne dekompresije.
Da li je putnik zaista "usisavan" napolje?
Jedna od glavnih tačaka polemike bili su navodi da je srpski državljanin bio na korak od toga da bude izbačen iz aviona. Vojnović naglašava da su takve interpretacije više plod filmske dramaturgije nego fizike.
"Postoje snimci iz kabine koji pokazuju da je putnik zapravo sve vrijeme sjedio na svom mjestu nakon što je staklo puklo. Interpretacije da ga je supruga ili neko drugi spasavao su, nažalost, netačne. U trenutku takvog šoka i eksplozije, vi ne možete imati svjesnu akciju spašavanja", precizira on.
Objašnjavajući fiziku događaja, on dodaje da razlika u pritisku unutar kabine i spoljašnje atmosfere uzrokuje naglo strujanje vazduha ka spolja.
"Sve ide iz lokacije sa većim pritiskom ka manjem, ali putnički avioni su dizajnirani da prežive upravo ovakve situacije. Čim dođe do pada pritiska, ispadaju maske s kisikom, a piloti automatski započinju proceduru brzog spuštanja na visinu na kojoj se pritisak izjednačava", kaže Vojnović, podsjećajući da su putnici na raspolaganju imali nezavisan izvor kisika koji bi ih štitio čak i da su bili na znatno većoj visini.
Važnost sigurnosnog pojasa i procedura
Iako se putnik u ovom incidentu izvukao s povredama glave i opekotinama od trenja vazduha, Vojnović naglašava da je ovaj događaj najbolji dokaz zašto pojas treba držati vezanim tokom cijelog leta.
"Aviokompanije ne savjetuju vezivanje bez razloga. Pojas ne služi samo za polijetanje i slijetanje, već i da vas zaštiti od naglih turbulencija ili ovakvih ekstremnih događaja. Također, pravila o podignutim stolićima ili sklanjanju torbi nisu 'preglupa', već su simulirana tako da obezbijede sekunde koje su ključne prilikom eventualne evakuacije", ističe on.
Prema njegovim riječima, struka je predvidjela svaki scenario:
"Čak i da se ovo dogodilo na visini krstarenja od 10 kilometara, sistem sigurnosti je projektovan tako da putnici prežive. Postoji period od pet do osam minuta tokom kojeg vam se ništa dramatično fiziološki neće dogoditi, jer piloti svakih šest mjeseci u simulatorima vježbaju reakcije na ovakve situacije."
Da li su niskotarifne kompanije manje sigurne?
Na pitanje javnosti da li je činjenica da je riječ o niskotarifnoj kompaniji uticala na sigurnost, Vojnović je decidan – poslovni model nema veze s tehničkom ispravnošću.
"Niskotarifni model je odlika finansijskog modela, a ne standarda sigurnosti. Svi, od Wizz Aira i Ryanaira do Lufthanse ili Air Serbije, podliježu identičnim regulatornim tijelima i standardima. Ryanair ima apsolutno odličan 'safety record' i nikada nisu imali udes sa smrtnim ishodom. U vazduhoplovstvu nema improvizacije, svi troše isto na preskupe motore i obuku posada", zaključuje on.
Iako je incident u Solunu bio šokantan, statistika potvrđuje da je aviosaobraćaj i dalje ubjedljivo najsigurniji vid prevoza. Tehnički kvarovi su, statistički gledano, na nivou incidenata u milionima sigurnih letova, a rigorozne certifikacije osiguravaju da čak i u trenucima pucanja prozora, ishod bude preživljiv za sve putnike u kabini.