ADVERTISEMENT

O ovom događaju koji je svojevrsna prekretnica i inovativnoj terapiji za Euronews Srbija govorio je profesor Vladimir Jakovljević sa Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu, koji aktivno učestvuje u koordinaciji dovođenja pacijenata iz regiona na liječenje, nudeći detaljan uvid u proces, očekivanja i širi značaj ove metode.

Vijest o skorom početku liječenja srpske pacijentkinje ruskom personalizovanom mRNA vakcinom protiv melanoma odjeknula je kao zrak nade u medicinskim krugovima. Profesor Vladimir Jakovljević, koji je i gostujući profesor u Rusiji već devet godina, ističe svoju aktivnu ulogu u ovom projektu, posebno u koordinaciji sa Institutom "Gamaleja" i Institutom "Herzen", koji predvodi akademik Kaplin, prvi onkolog Ruske Federacije.

Prema Jakovljevićevim riječima, ključna tačka u razvoju ove saradnje bila je posjeta akademika Aleksandra Gincburga, direktora Gamaleja instituta i tvorca vakcine Sputnjik V, Kragujevcu prije godinu i po dana.

"Tada je akademik Gincburg, koji je bio načelnik tima koji je otkrio Sputnjik V vakcinu, težište svoje besjede fokusirao na mRNA tehnologiju u pravljenju personalizovane terapije za kancer, što je sve nas iznenadilo", objasnio je profesor Jakovljević.

Od januara ove godine, intenzivno je uključen u rad sa ruskim timom, a krajem novembra prošle godine, terapija je zvanično registrovana u Rusiji za liječenje malignog melanoma.

Ova personalizovana terapija predstavlja izuzetno sofisticiran pristup, "bukvalno najuže moguće personalizovana terapija koja se zasniva na visoko sofisticiranim biotehnološkim metodama", ističe Jakovljević.

Proces započinje uzimanjem uzorka tumora i tkiva pacijenta. Zatim slijedi detaljna dijagnostika i "mapiranje" tumora, čime se identifikuju specifične mete za antitijela koja bi ga eliminisala. Sve se to sprovodi uz pomoć visokotehnoloških metoda i primjene vještačke inteligencije, što omogućava precizno kreiranje "vakcine" prilagođene isključivo genetskom profilu tumora kod svakog pojedinačnog pacijenta.

Sam proces kvalifikacije i liječenja je rigorozan i višestupanjski. Pacijenti koji su zainteresovani moraju prvo dostaviti svu medicinsku dokumentaciju – posljednje terapijske liste, nalaze, dijagnostiku poput magnetne rezonance i kompjuterizovane tomografije. Nakon analize dokumentacije, organizuje se video poziv sa pacijentom i njegovom rodbinom.

Ukoliko se na osnovu tog razgovora procijeni da postoji potencijal za liječenje, slijedi put u Rusiju radi jednodnevne dijagnostike. Tom prilikom se uzimaju uzorci krvi i, ukoliko je dostupan, uzorak tumora. Potom slijedi sedmodnevna evaluacija i analiza genske mape.

"Nakon toga njihov konzilijum daje mišljenje o tome da li uopšte ima logike da se primijeni ovo liječenje ili da se ne primijeni", objašnjava profesor Jakovljević. Ukoliko se odobri, slijedi izrada personalizovane terapije, odnosno vakcine, što traje mjesec do dva, nakon čega počinje primjena u dozama koje je propisao konzilijum.

Prva pacijentkinja iz Srbije već je prošla inicijalnu dijagnostiku, a profesor Jakovljević je prošlog petka dobio nalaz.

"Ono što mogu da kažem, što se kaže za najširu opštu populaciju, po nekim stručnim detaljima, svima nama treba da bude model onakav nalaz koji sam pročitao, i studentima na medicini kako treba da pristupaju u svom poslu", istakao je Jakovljević, naglašavajući izuzetnu temeljnost ruskih ljekara.

Očekuje se da će pacijentkinja započeti terapiju sredinom marta. Važno je naglasiti da se ne daju lažne nade.

"Neki prvi rezultati se očekuju poslije treće, četvrte doze te vakcine ili terapije", kaže Jakovljević i dodaje: "Po ruskim predviđanjima bi trebalo potpuno uračunati, da se povuče. Neka bude 50 odsto toga, to je veliki uspjeh za svjetsku medicinu".

Profesor Jakovljević je takođe pomenuo razlike u regulativama između Evrope, svijeta i Rusije.

"Kod Rusa je malo kraći put za primjenu na ljudima, oni to malo, da kažem, hrabrije rade", ali odmah naglašava da iza ovoga stoji državni istraživački institut ozbiljne države.

On ističe da u današnjoj "masovnoj antiruskoj histeriji" Rusi sigurno ne bi dozvolili sebi "gaf" koji bi se pokazao kao negativan. Personalizovana terapija, iako skupa, predstavlja budućnost medicine.

"Stvar kao i kod nekih drugih unikatnih stvari, jeste cijena. Samo to", zaključuje Jakovljević.

Ova terapija nije usamljen primer, Moderna takođe sprovodi kliničke studije za mRNA terapiju melanoma već 6,5 godina, pokazujući 50 odsto bolje rezultate u odnosu na klasičnu imunoterapiju. Profesor Jakovljević podvlači da je komparativna prednost ruskog pristupa to što je u pitanju "državni institut jedne ozbiljne države, a ne privatna farmaceutska kuća".

Pacijenti koji žele da stupe u kontakt sa timom profesora Jakovljevića mogu to učiniti putem njegovog emaila ili telefona, koji su javno dostupni, kako bi započeli proces.