Nakon sinoćnjih američkih vojnih udara na Venecuelu i hapšenja predsjednika Nicolása Madura, Washington je izveo najozbiljniju direktnu intervenciju u Latinskoj Americi u posljednjih više od tri decenije. Istoričar Tvrtko Jakovina za Euronews Srbija ocjenjuje da je riječ o pokušaju obnove apsolutne američke dominacije nad zapadnom hemisferom, u duhu Monroove doktrine, uz nesagledive posljedice po region i globalni poredak.
ADVERTISEMENT
Nakon sinoćnjih dramatičnih američkih vojnih udara na Venecuelu, praćenih eksplozijama u Caracasu i okolnim područjima, koji su kulminirali hapšenjem predsjednika Nicolása Madura i njegove supruge te njihovim izručenjem Sjedinjenim Američkim Državama, riječ je o najdirektnijoj američkoj intervenciji u Latinskoj Americi još od invazije na Panamu 1989. godine. Istoričar i profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Tvrtko Jakovina u razgovoru za Euronews Srbija kaže da ovaj potez vidi kao pokušaj Washingtona da povrati apsolutnu dominaciju nad zapadnom hemisferom, oživljavajući duh Monroove doktrine.
Prema Jakovini, ova intervencija nije iznenađenje, već logičan nastavak trendova primijećenih u posljednjih nekoliko mjeseci. On akciju povezuje s obnovom Monroove doktrine, koju su neki američki lideri proglašavali mrtvom, ali koja je, kako kaže, i dalje snažno prisutna u vanjskoj politici SAD-a prema Latinskoj Americi.
„Očito je na djelu ono što smo naslućivali posljednjih nekoliko mjeseci. Sjedinjene Američke Države žele uspostaviti potpunu kontrolu nad zapadnom hemisferom na način na koji je to nekada tumačila Monroova doktrina. Još u prvom Trumpovom mandatu John Bolton je upozoravao da doktrina koju su njegovi prethodnici proglasili mrtvom – nije mrtva, te da SAD na taj način shvataju svijet i odnose sa zemljama Latinske Amerike“, ističe Jakovina.
Iako je Maduro uhvaćen i prebačen u Sjedinjene Američke Države, promjena vlasti na ulicama Venecuele nije nešto što je odmah izvjesno. Jakovina upozorava da neće biti lako uspostaviti novu vlast, jer nije postojala organizovana gerila niti snažna opozicija spremna da preuzme kontrolu. Situaciju opisuje kao „zakotrljavanje onoga što je u Venecueli bilo trulo“, uz procjenu da slijedi mukotrpan i potencijalno krvav prelazak u novo stanje.
Prema njegovim riječima, ovim se označava povratak starim odnosima u sjevernoj hemisferi, gdje su intervencije po volji velikih sila bile uobičajene tokom godina Hladnog rata, dok je Evropa takva iskustva imala znatno rjeđe.
„Sada je to sve zajedno na stolu i možemo samo zamišljati da li je možda Grenland sljedeći“, dodaje Jakovina, nagovještavajući šire geopolitičke implikacije.
On podsjeća da Maduro nije prvi latinoamerički lider kojem će se suditi u Sjedinjenim Američkim Državama zbog optužbi povezanih s narkoticima. Kao primjere navodi generala Manuela Noriegu iz Paname, kao i bivšeg predsjednika Hondurasa, kojem je presudu od 45 godina zatvora nedavno poništio Trump.
„Takve stvari smo već gledali i vjerovatno će i Maduro imati suđenje. On možda u ovom trenutku ima nešto više aduta u rukama“, smatra Jakovina.
Maduro, čak i iz zatvora, može pokušati koristiti te adute, dok SAD tvrde da je njihova akcija završena. Ipak, Jakovina upozorava da poređenje s invazijom na Grenadu iz osamdesetih godina nije primjereno, jer je Venecuela znatno veća zemlja, s desetinama miliona stanovnika i vojskom čija je reakcija nepredvidiva.
Prema njegovim riječima, više nije presudno pitanje koliko je režim bio nepopularan u nekada bogatoj latinoameričkoj državi, već to što se protivljenje sve više fokusira na „uplitanje gringosa sa sjevera“, što dodatno produbljuje osjećaj inferiornosti među Latinoamerikancima i stalnu zavisnost od Washingtona.
„Dok ti problemi ne dođu do svoje pune realizacije, živjećemo u ovakvom svijetu kakav se oblikuje u posljednjih godinu dana“, ističe Jakovina.
Govoreći o međunarodnoj reakciji, Jakovina smatra da Ujedinjene nacije odavno nemaju posebnu političku težinu, iako brojne države pozivaju na hitno sazivanje Vijeća sigurnosti. Posebno su, kaže, ugrožene latinoameričke vlade, jer ovakav razvoj događaja predstavlja izlazak iz ustavnog okvira u kojem su se lijeve i desne stranke smjenjivale na vlasti putem parlamentarnih procesa.
„To je loša poruka za Brazil, Kolumbiju i cijeli region. Možda stojimo pred pretvaranjem zapadne hemisfere u prostor u kojem će se, s izuzetkom Kanade, preuzimati tipovi vlasti kakve ćemo sutra gledati u Čileu, Boliviji, kakve već gledamo u Argentini i kakve postoje u Washingtonu“, upozorava Jakovina.
Zaključuje da će u takvom svijetu onaj ko ima moć određivati pravila, što su, kako kaže, loše vijesti za male države i liberalnu demokratiju.
„Istina je da je riječ bila o prilično lošem režimu, ali ostaje pitanje treba li ga rušiti na ovakav način“, zaključuje Jakovina u razgovoru za Euronews Srbija.