U Nišu na studentskim protestima donesen je "Studentski edikt". Donesen je na velikom protestu, na koji su došli studenti i građani iz cijele Srbije.
U ovom dokumentu se, u osam odjeljaka, govori o "slobodi", "državi", "pravdi", "mladosti", "dostojanstvu", "znanju", "solidarnosti" i "budućnosti".
Trending.
Na trgu Kralja Milana sa nastupom dječjeg hora počeo je glavni program studentskog protesta, nakon čega su studenti pročitali odredbe studentskog edikta.
Kako kažu studenti, oni su simbolično u gradu cara Konstantina, koji je donio Milanski edikt. Odredbe studenata se odnose, prema njihovim riječima, na ono društvo i na one vrijednosti koje oni žele da imaju. Te odredbe su sloboda, država, pravda, mladost, dostojanstvo, znanje, solidarnost i budućnost.
U ponoć će biti ponovo odata počast stradalima u Novom Sadu i nakon toga studenti planiraju da ostanu na trgu do tri sata ujutru i da počiste.
Osim studenata koji su još jučer došli, tu su bili bajkeri i penzioneri, a glumci su imali svoj performans. Tokom cijelog dana centralni gradski trg i nekoliko trgova u širem centru grada, kao i ulice, su bili puni građana i studenata. Sve je proteklo mirno.
Građani su također bili solidarni sa studentima, a mnogi su otvorili vrata svojih domova, javlja reporterka Euronews Srbija Ljiljana Pavlović.
Na svakom koraku danas su bili postavljeni štandovi sa hranom i osveženjem, sa sokovima i vodom. Također, se mogla čuti najava da će idući veliki protest biti održan 15. marta u Beogradu.
Cijali Studenstski edikt možete pročitati ispod:
Mi, studenti i slobodni građani Srbije, sabrani u gradu Nišu, u gradu koji je svjedok novih ideja i promjena, u gradu koji je kroz vijekove raskrsnica historije, a gdje je sloboda uvijek nalazila svoj put, donosimo ovaj edikt kojim proglašavamo vrijednosti za koje se
borimo, kao zavjet budućnosti i državi u kojoj želimo da živimo.
I O SLOBODI Srbija je zemlja slobodnih ljudi. Sloboda nije milost, već osnovno pravo neodvojivo od dostojanstva svakog građanina. Sloboda je temelj našeg demokratskog društva, naših zakona, naše riječi i naših misli.
II O DRŽAVI Država je zajedničko dobro svih njenih građana. Institucije Srbije moraju služiti narodu i biti temelj povjerenja, a ne instrument moći pojedinaca. Zalažemo se za državu u kojoj zakon predstavlja vrhovni autoritet i gdje politička funkcija znači službu građanima, a ne
privilegiju.
III O PRAVDI Pravda je osnova stabilnog društva. Nezavisno sudstvo, slobodni mediji i institucije moraju djelovati po zakonu, a ne pod političkim pritiskom. Jednakost prava mora biti stvarnost za svakog građanina Srbije.
IV O MLADOSTI Mladi su pokazali da nisu samo nasljednici Srbije, već njeni ustavobranitelji. Studenti, kao nosioci ove borbe, čuvaju vrijednosti na kojima treba da počiva naše društvo. Mladost Srbije traži sistem zasnovan na trudu i znanju.
V O DOSTOJANSTVU Zalažemo se za društvo u kojem se poštuje dostojanstvo svakog pojedinca. Dostojanstvo podrazumeva da nijedna osoba ne bude dovedena u položaj poniženja zbog svojih stavova i mišljenja. Srbija u kojoj stručnjaci nisu potcijenjeni i gdje se znanje vrednuje više od poslušnosti, gde mladi vide nadu u svojoj zemlji.
VI O ZNANjU Znanje je temelj napretka svakog društva. Tražimo Srbiju koja ulaže u nauku, istraživanje, obrazovanje i kulturu kao prioritete svog razvoja. Univerziteti moraju biti nezavisni centri izvrsnosti, a ne poligoni za kupovinu diploma i političke uticaje.
VII O SOLIDARNOSTI Putevi naših gradova, od Niša do Novog Sada, od Beograda do Kragujevca, svjedoče o snazi narodnog jedinstva. Ova solidarnost, do sada nepoznata sistemima zasnovanim na razdoru, postaje naš zavjet i naša snaga, koju ćemo braniti i negovati. Pretvarajući pojedinačne glasove u silu promene, dokazali smo da Srbija nije skup podjeljenih interesa, već zajednica građana koji dijele viziju budućnosti.
VIII O BUDUĆNOSTI Neka ovaj edikt bude naša obaveza, naše obećanje jedni drugima – da ćemo graditi državu koja će pripadati svima, u kojoj će svako dijete moći da sanja velike snove. Država u kojoj će pravda i sloboda biti jače od bilo kog pojedinca, u kojoj se vlast neće služiti narodom, već će ona služiti narodu.