Slučajevi pretjeranog rasta dlaka kod beba širom Evrope povezani su s upotrebom minoksidila od strane njihovih roditelja.
Prema novom izvještaju, otkriveno je ukupno 11 slučajeva "sindroma vukodlaka" kod beba širom Evrope zbog izloženosti lijekovima protiv opadanja kose koje su koristili njihovi roditelji.
Hipertrihoza, koja se obično naziva "sindrom vukodlaka", rijetko je stanje koje karakterizira abnormalan rast prekomjerne dlake na područjima koja nisu vlasište. Ovaj rast kose, prema američkom Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH), može pokriti cijelo lice i tijelo ili se pojaviti u manjim, lokaliziranim mrljama.
Izvještaj, koji je proveo Centar za farmakovigilancu iz Navarre (CFN) u Španiji, otkrio je da je određeni broj beba pogođenih ovim sindromom imao roditelja koji je koristio tretman koji sadrži minoksidil za liječenje ćelavosti.
Minoksidil je lijek dizajniran za poticanje rasta kose i usporavanje gubitka kose kod osoba koje imaju ćelavost. Može se primijeniti oralno ili kao topikalni rastvor koji se nanosi direktno na vlasište.
Prvobitni slučaj je prvi put izašao na vidjelo kada je CFN istražio situaciju bebe koja je progresivno razvila pretjerani rast dlačica na leđima, nogama i bedrima tokom dva mjeseca.
Prema izvještaju, bebin otac, koji je mjesec dana bio na odsustvu s posla kako bi se brinuo o svom sinu, koristio je 5-postotni rastvor minoksidila lokalno za liječenje svoje ćelavosti.
Ipak, u izvještaju se dodaje da su se nakon prekida kontakta s lijekovima simptomi kod oboljele bebe potpuno povukli.
Koža beba je osjetljivija od odraslih
CFN je zatim izvršio pregled sličnih slučajeva koristeći podatke iz španskog sistema farmakovigilance i baze podataka EudraVigilance Evropske agencije za lijekove (EMA).
Njihova analiza je otkrila dodatne pojave sa sličnim karakteristikama koje su uključivale bebe u Evropi koje su imale "sindrom vukodlaka" i čiji su njegovatelji koristili minoksidil za liječenje ćelavosti.
CFN je predložio dva moguća načina na koji bi se minoksidil mogao prenijeti sa staratelja na dojenčad, oralno ili direktnim kontaktom s kožom.
S obzirom na to da bebe imaju tanju i osjetljiviju kožu u odnosu na odrasle, lokalni lijekovi se lakše apsorbiraju u njihovo tijelo.
Nakon ovih nalaza, Evropski komitet za procjenu rizika farmakovigilance (PRAC) odlučio je ažurirati informacije o proizvodima za lijekove koji sadrže minoksidil.
Revidirani letci sada uključuju upozorenja o potencijalnom riziku od prekomjernog rasta dlačica na tijelu kod dojenčadi nakon kontakta s područjima na kojima je primijenjen minoksidil.