Sati sjedenja na poslu, u autu, ili ispred ekrana. S modernim načinom života došle su i savremene bolesti. Zbog svega je pokret nužan. Sat do sat i po aktivnosti dnevno neophodno je da tijelo ostane snažno, a um opušten.
ADVERTISEMENT
"S obzirom na to da je danas većina poslova koji se obavljaju sjedilačkog karaktera, neophodna je bilo koja vrsta fizičke aktivnosti. Poželjno je da to bude trening u fitnesu, a uz to i dodatna fizička aktivnost – šetnja po planini, u parku ili slično. Vrijeme koje je potrebno da se provede u fitnesu kako bi se kompenzovao taj sjedilački način života iznosi od sat do sat i po, odnosno do 90 minuta, što je sasvim dovoljno.
Ono što je bitno jeste da se napravi sistem rada, tj. da metodologija samog treninga bude usklađena s ciljem koji želimo postići – da li je u pitanju mršavljenje, održavanje mišićne mase, dobijanje na masi, snaga ili kondicija. Kada znamo cilj, znamo i koliko vremena treba provesti u teretani – nekome je dovoljno 30 minuta, nekome 40, a 90 minuta je sasvim dovoljno", rekao je Senad Džanović, fitness trener iz Sarajeva.
Samo odlazak u teretanu nije dovoljan. Da bi vježbanje imalo smisla, mora postojati cilj.
"Najčešća greška početnika u fitnesu jeste što ni sami ne znaju zbog čega su došli. Nije poenta u trendu, u personalnom treneru ili dizanju tegova – važno je znati cilj treninga. Ako je cilj mršavljenje, bitno je razumjeti da jedan dio čini teretana, drugi kardio-trening, ali presudan faktor je zdrava ishrana i kalorijski deficit. Ako želimo dobiti mišićnu ili tjelesnu masu, prelazimo u kalorijski suficit – unosimo više kalorija, uz povećan unos proteina. Ne treba izbacivati ni ugljikohidrate ni masti, ali kod dobijanja mišićne mase prioritet su proteini.
Jedna od grešaka u teretani je što mnogi ne znaju svoj cilj i samo prate trendove – rade vježbe koje vide na društvenim mrežama, a izbjegavaju osnovne i najjednostavnije. Greške nastaju i zbog nepravilnog izvođenja vježbi, što često dovodi do povreda. Zato je pravilna tehnika ključna", pojasnio je Džanović.
Ograničavanje u ishrani često donosi stres, pa se ponekad odlučimo za takozvani ‘cheat meal’ – mali bijeg koji nas opusti.
"Važno je razlikovati 'cheat meal' i 'cheat day'. Ako odlučimo da imamo 'cheat day', unijet ćemo mnogo više kalorija nego što je potrebno i time možemo poništiti efekat treninga i kalorijskog deficita koji smo stvarali prethodnih dana. 'Cheat meal', s druge strane, predstavlja jedan obrok i sasvim je u redu. To može biti pizza, hamburger ili palačinka, ali kalorijski unos tog obroka ne bi trebao preći dnevni limit koji održava deficit.", naveo je.
Trener naglašava da je greška što mnogi sebe kažnjavaju nakon takvog obroka teškim treninzima – to nije potrebno. Kaže ako pojedemo nešto što nas psihički opušta, poput jedne palačinke, to je u redu. Bitna je samokontrola – sve preko toga nije potrebno.
"Nagli prekid sa određenim namirnicama može ozbiljno narušiti psihičko zdravlje, a kod žena i hormonalni balans, jer spuštanje nivoa tjelesne masti ispod normalne granice nije zdravo. Zato treba ići postepeno, s kalorijskim deficitom od 10–20%", istakao je.
Najlakše je početi, ali najteže ostati dosljedan. Ipak, pravi napredak dolazi kad ne odustanemo, poručuje Senad.
"Kada govorimo o motivaciji, disciplini, konzistentnosti i posvećenosti – to su ključni elementi svakog treninga. Motivacija je početni talas koji nas pokrene, ali traje kratko – obično prvih nekoliko treninga. Kada nestane, mora je zamijeniti disciplina. Rezultati se stvaraju onda kada radimo i kad nam se ne radi. Kasnije dolazi faza konzistentnosti – iako postane monotono, ne smijemo odustati. Kombinacija discipline, konzistentnosti i intenziteta treninga donosi stvarne rezultate", zaključio je.
A pred novogodišnje praznike i obilnu trpezu, potcrtavaju i nutricionisti, ne smao treneri, umjerenost je ključna.