ADVERTISEMENT

Nova studija je otkrila da tehnologija mRNA iz vakcina protiv COVID-19 može pomoći u pojačavanju tretmana raka koji koriste vlastiti imunološki sistem tijela za borbu protiv raka.

Pacijenti oboljeli od raka koji su primili vakcinu na bazi mRNA, na primjer, onu koju proizvode Pfizer ili Moderna, u roku od 100 dana od početka imunoterapije prošli su mnogo bolje od onih koji nisu bili vakcinisani, piše Euronews Health.

Imunoterapije raka treniraju imunološki sistem tijela da prepozna i uništi tumore. Često se koriste za uznapredovale vrste raka, kada druge vrste liječenja nisu djelovale.

Istraživački tim sa sjedištem u SAD-u pratio je više od 1.000 pacijenata s uznapredovalim rakom pluća ili kože koji su primili vakcinu mRNA protiv COVID-19 u roku od 100 dana od početka imunoterapije.

Nakon vakcinacije, imunološki sistem pacijenata je bio značajno stimulisan – i živjeli su duže od onih koji nisu primili vakcinu.

Na primjer, ukupna trogodišnja stopa preživljavanja pacijenata oboljelih od raka pluća bila je 55,7 posto u poređenju sa 30,8 posto, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature.

Vakcina je možda "turbo ubrzala njihov odgovor na liječenje", rekao je u saopštenju Andrew Beggs, viši klinički saradnik na Univerzitetu u Birminghamu u Velikoj Britaniji. Nije bio uključen u studiju.

Čini se da su mRNA vakcine pomogle podsticanjem opšteg imunološkog odgovora, kao da pomažu tijelu da se bori protiv virusa, umjesto da ciljaju specifični protein u tumoru.

"Implikacije su izvanredne – ovo bi moglo revolucionirati cijelo područje onkološke njege", rekao je u izjavi dr. Elias Sayour, pedijatrijski onkolog na Univerzitetu Florida i jedan od autora studije.

Kako bi mRNA tehnologija mogla pomoći u borbi protiv raka

Drugi naučnici također razmatraju mRNA tehnologiju kao potencijalni novi način napada na rak. Testiraju personalizirane vakcine protiv raka koje se bore protiv specifičnog tumora pacijenta, kao i injekcije koje ciljaju gene koji se obično nalaze kod određenih vrsta raka.

Nezavisni stručnjaci pozvali su na oprez u vezi s novom studijom jer nalazi mogu biti slučajnost. Pacijenti koji su primili vakcinu možda su već bili zdraviji, što znači da su možda imali veće šanse za preživljavanje.

"Samo randomizirano ispitivanje može nam reći da li sama vakcina pokreće efekat“, rekao je dr. Lennard Lee, vanredni profesor koji radi na vakcinama protiv raka na Univerzitetu Oxford, a koji nije bio uključen u studiju.

Uprkos tome, istraživači su rekli da su rani rezultati obećavajući - dijelom i zato što su se održali među vakcinisanim pacijentima s tumorima koje je teško liječiti imunoterapijama, poznatim kao "imunološki hladni" tumori.

U tim slučajevima, imunoterapija može biti neefikasna jer „postoji tako malo postojećeg [imunog] odgovora koji bi se mogao pojačati“, rekao je Stephen Griffin, profesor virologije raka na Univerzitetu u Leedsu koji nije bio uključen u studiju.

Ako se najnoviji nalazi potvrde, Sayour je rekao da bi mogli pomoći naučnicima da stvore nove tretmane zasnovane na mRNA za širi spektar pacijenata oboljelih od raka.

Istraživači planiraju kliničko ispitivanje u kasnoj fazi kako bi potvrdili svoje nalaze i utvrdili da li mRNA vakcine trebaju biti dio redovnog liječenja pacijenata koji primaju ovu vrstu imunoterapije.

U budućnosti, "mogli bismo dizajnirati još bolju nespecifične vakcine za mobilizaciju i resetiranje imunološkog odgovora, na način koji bi u suštini mogao biti univerzalna, gotova vakcina protiv raka za sve pacijente oboljele od raka“, rekao je Sayour.