ADVERTISEMENT

ADHD je stanje koje karakteriziraju nemir, poteškoće s koncentracijom i impulsivno djelovanje, prema Nacionalnoj zdravstvenoj službi Ujedinjenog Kraljevstva (NHS), a najčešće se dijagnosticira kod djece mlađe od 12 godina.

U prvoj studiji u svijetu, istraživači su upoređivali više od 30.000 odraslih osoba u Velikoj Britaniji s ADHD-om sa više od 300.000 ljudi bez ADHD-a.

Istraživanje je zasnovano na anonimnoj evidenciji primarne zdravstvene zaštite od 2000. do 2019. godine.

Studija je otkrila da muškarci s dijagnozom ADHD-a imaju očekivani životni vijek koji je smanjen između 4,5 i 9 godina, a ženama s ADHD-om očekivani životni vijek smanjen je između 6,6 i 11 godina u odnosu na one bez dijagnoze.

Studija je objavljena u četvrtak u British Journal of Psychiatry.

'Stručnjaci duboko zabrinuti'

Josh Stott, viši autor novog istraživanja i profesor starenja i kliničke psihologije na Univerzitetskom koledžu u Londonu, rekao je da je "duboko zabrinjavajuće" da neke odrasle osobe s ADHD-om "žive kraće nego što bi trebalo".

"Ljudi sa ADHD-om imaju mnogo prednosti i mogu napredovati uz odgovarajuću podršku i tretman. Međutim, često im nedostaje podrška i veća je vjerovatnoća da će doživjeti stresne životne događaje i društvenu isključenost, što negativno utječe na njihovo zdravlje i samopoštovanje”, rekao je u izjavi.

Istraživači su upozorili da je ADHD kod odraslih često nedovoljno dijagnosticiran, tako da studija može precijeniti smanjenje očekivanog životnog vijeka, dodajući da je potrebno više istraživanja.

Kevin McConway, profesor emeritus primijenjene statistike na Otvorenom univerzitetu u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u studiju, rekao je u izjavi da je istraživanje "upečatljivo", ali da "mnoga važna pitanja ostavlja bez odgovora".

"Čak i uz određenu statističku nesigurnost, procijenjene razlike u očekivanom životnom vijeku između osoba kojima je dijagnosticiran ADHD i kojima nije dijagnosticiran ADHD su prilično velike", rekao je on, dodajući da je važno pitanje šta se može učiniti po tom pitanju.

To ovisi o tome da li je ADHD uzrokovao smanjenje očekivanog životnog vijeka, rekao je, napominjući da je studija opservacijska i da je "mreža potencijalno interakcionih faktora koji bi mogli biti uključeni sigurno biti komplikovana".

Potrebna podrška i liječenje

Istraživači su u studiji rekli da su smanjeni životni vijek vjerovatno uzrokovani "promjenjivim faktorima rizika i nezadovoljenim potrebama za podrškom i liječenjem" ADHD-a i drugih mentalnih i fizičkih zdravstvenih stanja.

Philip Asherson, profesor molekularne psihijatrije na Kraljevskom koledžu u Londonu koji nije bio uključen u studiju, dodao je u izjavi da iako su precizni uzroci rane smrti nepoznati, “ADHD je povezan s većim stopama pušenja, gojaznosti, kardiovaskularnih bolesti, i rakom među ostalim zdravstvenim problemima”.

“ADHD se sve više prepoznaje kao ozbiljno stanje kod odraslih koje je povezano s lošim zdravstvenim ishodima”, rekao je, dodajući, međutim, da postoji ograničen pristup dijagnozi i liječenju za to.

Nova studija je otkrila, na primjer, da je samo jedna od 300 odraslih osoba u periodu koji su proučavali imala dijagnozu ADHD-a. Ovo je predstavljalo jednog od devet "vjerovatnog pravog broja ljudi sa ADHD-om" na osnovu anketa, rekli su istraživači.

"Dok se ovo ne riješi, kraći životni vijek prikazan u ovoj studiji vjerovatno će se nastaviti", dodao je Asherson.