Masovna utapanja mladunaca carskih pingvina, uzrokovana topljenjem morskog leda usljed klimatske krize, dovela su do toga da je ova vrsta službeno proglašena ugroženom.
ADVERTISEMENT
Prema novoj procjeni Međunarodne unije za očuvanje prirode, carski pingvini preskočili su dvije kategorije ugroženosti, iz "gotovo ugroženih" u "ugrožene".
Trenutna populacija procjenjuje se na 595.000 odraslih jedinki, a već je zabilježen pad od 10 odsto između 2009. i 2018. godine.
Procjene predviđaju da će se populacija prepoloviti do 2080-ih zbog daljeg gubitka morskog leda.
Carski pingvini zavise od stabilnog morskog leda koji je čvrsto vezan uz obalu, poznatom kao "fiksni" led, tokom devet mjeseci u godini. Na njemu legu i podižu svoje mladunce dok im ne izraste vodootporno perje.
Odrasle jedinke se takođe svake godine mitare na tom ledu, jer im je potrebno sigurno utočište dok čekaju novo perje za plivanje.
Globalno zagrijavanje uzrokovalo je rekordno niske nivoe morskog leda na Antarktiku još od 2016. godine.
Kada se led prerano raspadne, čitave kolonije mogu propasti u okean, što dovodi do utapanja mladunaca pingvina. Čak i ako se neki spase iz vode, mokri se na niskim temperaturama smrznu nasmrt.
Procjena Međunarodne unije pokazala je da je klimatska kriza od 2000. godine prepolovila populaciju antarktičkih morskih lavova zbog smanjenja dostupnosti rakova kojima se hrane.
Zbog toga je i ova vrsta foka skočila za tri kategorije, od "najmanje zabrinjavajuće" do "ugrožene".
Populacija je sa gotovo dva miliona jedinki 1999. pala na 944.000 u 2025. godini.
Rast temperature okeana tjera rakove u dublje i hladnije vode, čineći ga nedostupnim za foke, što je drastično smanjilo preživljavanje mladunaca.
U opasnosti od izumiranja sada je i južni morski slon, kojeg je od 2020. godine pogodila ptičja gripa.
Bolest je zahvatila četiri od pet glavnih subpopulacija, a u nekim kolonijama usmrtila je više od 90 odsto novorođenih mladunaca. Vrsta je sada klasifikovana kao "ranjiva".