ADVERTISEMENT

Grenland je najveće ostrvo na svijetu, veće od mnogih država zajedno, a opet tiho, hladno i naizgled pusto. Prostire se na više od dva miliona kvadratnih kilometara i formalno je autonomna teritorija u okviru Kraljevine Danske. Većina ljudi ga zamišlja kao beskraj leda, snijega i tame, ali Grenland je mnogo više od toga.

Gotovo 80 posto njegove površine prekriveno je ledenim pokrivačem koji oblikuje krajolik, klimu i život. Ispod tog leda kriju se fjordovi koji izgledaju kao da su isklesani rukom nekog strpljivog diva, duboki i mirni, okruženi strmim liticama. Zimi nebo često zapali aurora borealis, svjetlosni ples koji Grenland svrstava među najljepša mjesta na svijetu za posmatranje polarne svjetlosti. U toj tišini, daleko od gradova i buke, čovjek ima osjećaj da gleda u nešto starije od civilizacije.

Na Grenlandu hiljadama godina žive Inuiti. Njihov život je prilagođen surovim uslovima, ali i duboko povezan sa prirodom. Kajak, lov na tuljane i kitove, snalaženje u ledu i snijegu nisu folklor već način preživljavanja i identiteta. To je kultura koja nije osvajala svijet, ali je naučila kako da sa njime živi.

Ovdje obitavaju polarni medvjedi, mošusna goveda, sobovi, arktičke lisice i morževi. Životinje koje ne praštaju greške, ali koje savršeno znaju ritam ove zemlje. Grenland nije pitom, ali je iskren.

Ispod kilometara leda krije se ogromno prirodno bogatstvo. Rijetki zemni elementi, niobij, tantal, zlato, bakar, cink, željezo, titanij i grafit čine Grenland jednom od najvažnijih tačaka buduće svjetske ekonomije. Postoji i ozbiljan potencijal za naftu i gas u priobalnim područjima. Kako se led povlači zbog klimatskih promjena, ono što je nekada bilo nedostupno sada postaje meta.

Zbog toga Grenland danas više nije samo simbol netaknute prirode, već i tiha želja savremenih imperijalista. Velike sile ga posmatraju kao stratešku nagradu, vojno, ekonomski i politički. Njegov položaj, resursi i slaba naseljenost čine ga idealnim plijenom u svijetu u kojem se granice ne pomjeraju tenkovima kao nekada, već ugovorima, pritiscima i ekonomskom ucjenom.