ADVERTISEMENT

Brisel želi da pojednostavi i ubrza obavljanje administrativnih poslova. Do kraja godine, Evropska unija će pokrenuti Evropski digitalni novčanik identiteta (EUDI Wallet). Riječ je o privatnom digitalnom prostoru u kojem građani, stanovnici i preduzeća mogu da čuvaju i dijele lična dokumenta, pristupaju privatnim i javnim uslugama i elektronski potpisuju dokumente.

Digitalni novčanik identiteta je besplatna aplikacija koju korisnici mogu preuzeti na svoje mobilne uređaje. Ona smanjuje oslanjanje na rješenja za čuvanje podataka velikih tehnoloških kompanija, kao što su Apple i Google Wallet, kao i na nacionalne sisteme, dok korisnicima istovremeno pruža veću kontrolu nad njihovim ličnim podacima.

Neće postojati jedna jedinstvena aplikacija digitalnog novčanika za cijelu EU. Umjesto toga, svaka država članica mora da kreira sopstvenu aplikaciju. Ove aplikacije će koristiti iste tehničke standarde, što će korisnicima omogućiti da pristupaju svojim novčanicima, a pružaocima usluga da pružaju usluge bilo gdje u EU i u bilo kom trenutku, prenosi Euronews.

Šta je EUDI novčanik?

EUDI novčanik je dio Uredbe eIDAS 2.0, čiji je cilj stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta za elektronsku identifikaciju. To je aplikacija za digitalni identitet namijenjena građanima, rezidentima i preduzećima u EU, koja pojednostavljuje čuvanje dokumenata, olakšava digitalnu identifikaciju i čini je bezbjednijom i pouzdanijom.

Umjesto nošenja odštampanih kopija ličnih dokumenata ili korišćenja više različitih aplikacija za njihovo čuvanje na mobilnom telefonu, Novčanik omogućava korisnicima da sve važne dokumente čuvaju na jednom privatnom digitalnom mjestu.

To mogu biti zvanični dokumenti, kao što su lične karte ili izvodi iz matične knjige rođenih. U Novčaniku se mogu čuvati i elektronski recepti, fakultetske diplome, digitalne verzije vozačkih dozvola, članske kartice za teretane i ukrcajne karte za letove.

Putem Novčanika, korisnici će moći da dijele dokumente sa privatnim i javnim institucijama, kako onlajn tako i oflajn, širom EU.

Na primjer, prilikom prijavljivanja za posao u Njemačkoj, korisnik će moći da poslodavcu pokaže potvrdu o završenom fakultetu u Španiji, bez potrebe da iznova dostavlja svu dokumentaciju. Kada iznajmljuje stan u Stockholmu, korisnik će moći da direktno iz Novčanika pokaže svoju istoriju prethodnih iznajmljivanja u Milanu, bez korišćenja nacionalne aplikacije.

Korisnici će moći da pristupaju nacionalnim ili prekograničnim javnim uslugama, uključujući portale zdravstvenog osiguranja ili socijalne zaštite, kao i da podnose zahtjev za pasoš ili prijavljuju porez. Imaće i direktan pristup privatnim uslugama, uključujući podnošenje zahtjeva za bankarski kredit ili otvaranje bankovnog računa putem interneta.

Prilikom korišćenja usluga, korisnici će morati da potvrde svoj identitet, ali će tokom čitavog procesa zadržati kontrolu nad svojim digitalnim identitetom.

"Ljudi bi trebalo da imaju pravo da kažu ne, odnosno da ne podijele nijedan podatak ili da podatke podijele samo selektivno. Na primjer, ako neko traži vašu studentsku legitimaciju, možete mu dati naziv univerziteta i možda smjer koji studirate, ali ne morate da mu date broj studentske legitimacije“, rekao je Thomas Lohninger, izvršni direktor organizacije za digitalna prava epicenter.

Ugrađene funkcije, kao što su "selektivno otkrivanje podataka“ (selective disclosure) i "dokaz bez otkrivanja znanja“ (zero-knowledge proof), omogućiće korisnicima da podijele samo podatke koji su neophodni, bez otkrivanja drugih informacija na osnovu kojih bi mogli biti identifikovani. Na taj način pružaoci usluga prikupljaće samo minimalnu količinu podataka potrebnu za pružanje određene usluge.

Mobilni telefon (Izvor: Magnific)

Putem kontrolne table za privatnost, korisnici će moći da prate ko ima pristup njihovim podacima, dok izdavaocima digitalnih dokumenata neće biti dozvoljeno da prate korisnike ili izrađuju njihove profile.

Korisnici će moći da potpisuju dokumente direktno iz Novčanika, koristeći besplatan elektronski potpis koji ima istu pravnu snagu kao svojeručni potpis u svim državama članicama EU.

Bezbjednost i privatnost

Budući da Novčanik objedinjuje veliki broj važnih dokumenata i podataka o identitetu u jednom digitalnom sistemu, centralizacija tolikog broja osjetljivih informacija stvara jednu tačku mogućeg otkaza.

"Ako stavite sva jaja u jednu korpu, onda se nadate da ta korpa nikada neće otkazati“, rekao je Lohninger. Hakerski napad, tehnički kvar ili prekid rada sistema potencijalno bi mogli da utiču na pristup svemu, od javnog prevoza i državnih usluga do digitalnih naloga i dokumenata o identitetu.

Ako je korisnikov telefon kompromitovan ili ukraden, lopov bi mogao da dobije neposredan pristup svim njegovim pravnim, zdravstvenim i profesionalnim podacima.

Na drugom mjestu su tehnički rizici. Iako pravni okvir zabranjuje državama članicama da prate korišćenje Novčanika, aplikacija ipak mora da komunicira sa državnim serverima kako bi provjerila da li je određeni dokument ili potvrda važeća.

Ako država uvede centralizovani sistem za provjeru, time se stvara digitalni trag. To bi omogućilo vladi ili privatnim kompanijama koje sarađuju sa državom da ukrštaju vremenske oznake i ključeve, čime bi mogli da prate tačno gdje i kada se građanin identifikovao.

Takođe raste zabrinutost zbog onoga što zagovornici zaštite privatnosti nazivaju "prekomjernom identifikacijom“. Lohninger smatra da bi Novčanik mogao da učini provjerenu identifikaciju toliko jednostavnom i jeftinom da organizacije počnu da je zahtijevaju čak i u situacijama u kojima ranije nije bila potrebna.

"Stvari koje danas možemo da radimo pseudonimno ili anonimno mogle bi uskoro sve češće da zahtijevaju korišćenje pravog imena“, rekao je.

Rizici će se razlikovati u zavisnosti od toga kako svaka država članica odluči da čuva podatke. Rješenje koje pruža najveći nivo privatnosti jeste decentralizovana arhitektura, u kojoj se svi podaci i dokumenti nalaze isključivo na fizičkom bezbjednosnom čipu pametnog telefona. Međutim, ako država odluči da koristi rezervne kopije u oblaku ili centralne servere, time se stvara velika meta za sajber kriminalce i interne prijetnje, što značajno slabi bezbjednost podataka.

Neke od mjera zaštite privatnosti predviđenih za Novčanik takođe zavise od kriptografske tehnologije koja je još u fazi razvoja. Lohninger je ukazao na "dokaze bez otkrivanja znanja“ (zero-knowledge proofs), koji bi, na primjer, mogli da omoguće osobi da dokaže da je starija od 18 godina, a da pritom ne otkrije datum rođenja.

Ipak, upozorio je da dijelovi potrebnog tehničkog okvira još nisu završeni i opisao neke od tehnologija za zaštitu privatnosti kao "granicu savremene kriptografske nauke“. U praksi, rekao je, programeri pokušavaju da pronađu ravnotežu između tri teško pomirljiva cilja: privatnosti, bezbjednosti i jednostavnosti korišćenja.