Zoran Matić je putnik ali ne klasični već 'Putnik namjernik', koji je sa svojih 31 godinu obišao oko 70-ak zemalja svijeta. Ovaj mladi Banjalučanin je turistički vodič i putopisac, travel blogger i YouTuber ali i medicinski tehničar, zaposlen na Odjelu psihjatrije u Univerzitetsko kliničkom centru Republike Srpske.
Za sebe kaže da se bavi promocijom turizma, istorijskih tema, etnografije, gastronomije ali i zanimljivosti na polju svjetskog, evropskog i domaćeg turizma.
Putovanja su lijek za dušu, a ovom putopiscu su vječita težnja i inspiracija. Jednan je od izuzetnih poznavalca turističke ponude ne samo Banjaluke i Bosne i Hercegovine već kompletnog Balkana. Sva svoja turistička iskstva i znanja, pernio je na papir. Unazad samo četiri godine, objavio je pet knjiga.
Između ostalog, autor je trilogije turističkih vodiča koja obuhvata prostor zapadnog Balkana, tačnije Srbije, Crne Gore Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Albanije i Slovenije. Kroz trilogiju pod nazivom ''Upoznajte Balkan'', autor svoje čitaoce vodi do najljepših destinacija, kako bi čitajući stvorili nezaobravne uspomene, prije nego što se odluče da ih i sami posjete.
''Pet knjiga je objavljeno, s tim da one prate jedna drugu. Posljednji segment je sveobuhvatan koji opisuje sve sfere turizma od ''city break'' do specijalizvanog turizma, prirodnog turizma, istorije i entnografije, wellness ili spa turizma ali i gastronomije svih tih zemalja. Sada se bavim i promocijom svega nabrojanog,'' rekao je Matić.
Turistička avantura počela iz BiH
I sam autor je svoja putovanja počeo od Balkana, tačnije Bosne i Hercegovine još 2008. godine, koju je obišao i upoznao uzduž i poprijeko. Svaki njen pedalj, svaku poznatu ili manje poznatu turističku atrakciju, što mu je i pomoglo kako bi počeo pisati knjige. Prvu je nastala u doba pandemije virusa korona, prisjeća se.
"Počeo sam od upoznavanja svoje zemlje i samim tim počeo sam da razvijam ideju kako želim upoznati i druge zemlje. Ispravno je početi od onoga što tebi pripada. To ne mora biti unutar državnih ili političkih granica, možemo se držati etnogrfije, etnologije ili mentaliteta. Ljudi koji su tada mene pitali gdje da putuju, mislio sam da oni kao i ja znaju šta ima kod nas s čim raspolažemo, samo što ih ne znaima. Međutim, tada sam shvatio da ljudi zapravo ne znaju. Iz tog razloga je moja prva knjiga o BiH nastala za vrijeme pandemije. Nakon toga se ova priča raširila na prostor Zapadnog Balkana", rekao je Matić.
Zoran Matić putopisac i turistički vodič (Izvor: Ustupljena fotografija)
''Merak i ćejf, dva najljepša duhovna suvenira BiH''
Za njega je, specifičnost, kako je opisao u knjizi ''Putovanje kroz Bosnu i Hercegovinu'', klasično i potpuno uživanje u životu, ono što od milja zove ''sevdisanje''.
''Na ovom prostoru se čuva merak i ćejf. To su dva najljepša duhovna suvenira koja možete ponijeti odavde. Ono jest...ne idu u frižider, ali ostaju zauvijek u srcu,'' riječi su ovog putopisca.
Smatra da će svi oni koji posjete BiH, doživjeti nezaboravno putovanje od zelenila do krša, od planinskih vrhova do mirisa mora, od istoka i zapada.
Preporuka 'Putnika namjernika' koje destinacija morate posjetiti
S obzirom na njegovu upućenost u turističku ponudu, pitali smo ga, koje bi destinacije iz BiH preporučio čitaocima Euronews BiH?
Prema njegovom mišljenju, destinacija koja će u narednom periodu, kako je rekao ''eksplodirati', jeste Bileća. A, evo i zašto.
"Zato što ima jedan kompletan turistički proizvod koji se bazira na jezeru, gradu, prirodnom okruženju i dobroj klimi. Tako da je Bileća mjesto o kojem bi trebalo da se razmisli i posjeti. S obzirom na to da mnogo ljudi odlazi u Trebinje, trebalo bi da imate na umu da je Bileća izuzetno blizu, a gastronomija u okolini je fenomenalna. Bileća je moja preporuka broj jedan", ocijenio je ovaj turistički vodič i putopisac.
Drugo mjesto, prema njegovoj preporuci zauzima Gradačac i priča o Husein-kapetanu Gradaščeviću o kome snima i dokumentarno-turistički film, jer je on, kako kaže, među prvih 20 ličnosti istorije jednog od najvećih carstava u istoriji svijeta, a to je Otomansko carstvo.
"On je simbol mentaliteta i etimološkog identiteta ljudi sa kompletnog Balkana, ali prvenstveno Bosne i Hercegovine. Njegova biografija i ono što će ljudi tamo saznati, prevazilazi bilo kakvu nacionalnu ili etnografsku razliku naših naroda i predstavlja zajedničku emociju, a koja se od 1908. pa do danas nekoliko puta pokušavala ugasiti, ali je to, i dalje, nemoguće. I baš zato je Gradačac mjesto, gdje se o tome može dosta toga naučiti. Takođe, Gradačac ima savršen 'krivi toranj' kao onaj u Pizi, samo što ga ne posjećuju milioni turista", istakao je on.
Zoran Matić putopisac i turistički vodič (Izvor: Ustupljena fotografija)
Treća preporuka je Park prirode Blidinje, nevjerovatnih prirodnih fenomena sa 19 vrhova koji se prostiru iznad 2.000 metara nadmorske visine uz 200 kilometara planinskih staza. Tu se nalazi i nekropola sa 150 stećaka kao i franjevački samostan na 2.228 metara nadmorske visine.
"Kada se ljudi zasite onoga što im je već poznato, a žele nešto novo i interesantno, možda bi Park prirode Blidinje bio savršeno rješenje sa unikatnom gastronomijom i sa jedinom Hajdučkom republikom na prostoru Balakna ili divnom nekropolom stećaka koja je pod zaštitom UNSECO-a, sa katoličkim franjevačkim samostanom u kojem se nalazi kolekcija afričkih plemenskih predmeta koja je na trećem mjestu po veličini u svijetu. Prva je u Londonu, druga je u New Yorku a treća je, vjerovali ili ne u Tomislavgradu. Blidinje je jedna kompletna destinacija koja se može posjetiti svih 365 dana u godini bez obzira na godišnja doba", Matićeva je preporuka.
Njegova misija je promocija turizma, koju možete vidjeti na njegovm YouTube kanalu kao i Instagram profilu. Upravo na ovim stranicama pod imenom ''Putnik namjernik'' možete ispratiti rad ovog Banjalučanina. Pitali smo ga, kako je nastao Putnik namjernik? Za njega je, kaže on, sinonim za komunikaciju između njega i njegove, kako je rekao ''gospođe majke''.
"Nakon 60- ak zemalja koje sam posjetio i dalje moja gospođa majka prolazi kroz traume, nebitno da li odlazim u Livno ili Kambodžu, od nje uvijek čujem 'čuvaj se se sine, da ti nije hladno ili da nisi gladan', a mene kad pogledate vidite da nisam tip osobe koji voli biti gladan. I kada god se vraćam, majka me pita 'je li stigao moj putnik namjernik'?", šaljivo priča ovaj putopisac.
Instagram stranicu ''Putnika namjernika'' prati više od 23.000 ljudi iako je pokrenuo 2018. godine na nagovor prijatelja.
'Putnik namjernik' i njegova turistička filozofija obilaska zemalja
Precizan broj koliko je do sada obišao zemalja ne navodi već kaže da ih je obišao između 60 i 70, jer ovaj 'Putnik namjernik' ima svoju turističku filozofiju koja glasi:
''Tačna broj ne znam reći iz razloga što ja nisam obišao Franucsku. Bio sam u Nici, Kanu i Parizu i ja ne mogu reći da sam bio u Francuskoj. Primjera radi, dođete prvi put u BiH i posjetite Mostar, jeste li vidjeli BiH? Naravno da ne. Ja doživljavam posjetu jednoj zemlji kroz upoznavanje barem tri strukture koje čine tu zemlju, plus upoznavanje ljudi koji žive tu, te plus upoznavanje kulture. Tako da sam ja obišao i upoznao da ne budem skorman deset zemalja a boravio sam između 60 i 70,'' kazao je Matić.
Putnička kultura: Daj fotografiju, pusti doživljaj
U putničkom svijetu, danas, nažalost, ljudi sve više, kako je rekao: ''ganjaju fotografiju nego doživljaj''.
''Ja se trudim da ispromovišem tu putničku kulturu, a koja je, ustvari, meni doprinijela da koliko god i ma gdje god putovao, postanem bolji čovjek. Sve emocije koje nosim a da su dobre u životu, nastale su zbog putovanja a sve predrasude koje nemam u životu nastale su zbog putovanja. Što sam išao na dalje destinacije, kada sam se vraćao, sve više sam zavolio naše, domaće. Primjera radi, ujutru kada ustanem, otvorim česmu i naspem času vode i popijem, a u brojnim dijelovim svijeta to je nemoguće. Nažalost i u našoj blizini, npr. u Kikindi ili Zrenjaninu, to je nemoguće, a u Banjaluci je moguće. To je jedan benefit koji shvatamo zdravo za gotovo. Od kako sam rođen slušam kako mi kasnimo za svijetom i Evropom, sad smo došli u situaciju da je to kašnjenje naša prednost,'' rekao je Matić.
S obzirom na svo iskustvo i poznavanja drugih kultura, nameće se pitanje, koliko ljudi s naših prostora vrednuju ljepote koje imamo?
''Ne, nikada. Ja prvi. Ako živim u Banjaluci, sve ono što je lijepo meni je normalno, iako ljudi koji su u mojoj poziciji imaju određenu prednost, pa kada nam dođu gosti i kada ih vodim po gradu, ja kroz njihov doživljaj vidim šta je zanimljivo i lijepo,'' zaključio je Matić.
Zanimljivo je da on trenutno snima turistički serijal u Rumuniji i jedan je od glavnih promotera ove zemlje na Balkanu, koju opisuje kao vrhunsku evropsku destinaciju.
''Kada odem u Rumuniju i kada tamo pričam s kolegama, ja više znam od njih. Nemamo taj istančan momenat kao npr. Francuska ili Italija, kako bismo se busali u prsa sa svojom tradicijom. Tu tradiciju potrebno je graditi. Od pojave COVID-a 19 počeli smo da uvažavamo ljepotu koju imamo i da u njoj pronalzimo naše atraktivnosti. Tako da u narednih 20 godina, imamo dovoljno posla kako bismo uradili promociju toga,'' stav je ovog turističkog radnika.
Nadmoć prirode: U Černobilu je sve nestalo, samo se priroda vratila
Jedan od problema s kojim se suočavamo je odnos prema prirodi jer, kako kaže, na našim prostorima ljudi još uvijek ne shvataju da mi pripadamo prirodi, a ne ona nama. I to je, kako je rekao, jedini pozitivan način kako bi trebalo da postupamo prema prirodi.
''Priroda i istorija su specifične jer se uvijek i sve ponavlja ali nas svaki put sve više i više košta. To sam naučio prilikom posjete Černobilu, i to prije samog početka rata na relaciji Ukrajina - Rusija. U Černobilu je sve nestalo osim prirode, ona se vratila. Tako da i mi moramo da shvatimo koliko je priroda nadmoćnija od nas. Jedan od tih dugova na ružan način smo otplatili u Jablanici prošle godine. Jablanica je kao jedan ozbiljan prirodni biser naplatila, to maltretiranje koje je trajlo od 50tih godina prošlog vijeka,'' istako je Matić.
On ukazuje kako je potrebno na individualnom nivou povesti računa, počesvši od sakupljanja otpada i smeća, pa do, nekih mnogo ozbiljnjih percepcija.
Jedna od njih bi bila, da stvorimo naviku da mlađim naraštajima, bar jednom sedmično nešto pokažemo, odvedemo ih u prirodu, a sve u cilju podizanja svijesti o značju i očuvanju našeg okruženja i prirodnih ljepota.
Mi smo Evropa!
Na pitanje da li se domaća turistička ponuda razlikuje od evropske kaže:
"U glavama naših ljudi trbalo bi razriješiti činjenicu da smo mi dio Evrope. Ne trebamo težiti ka identifikaciji nego trebamo težiti ka marketingu, promociji ali i posvećenosti toj ideji da mi možemo biti turizam. Na tome se već uveliko radi ali kada budemo shvatili da možemo da se odmorimo na domaćoj destinaciji, onda moramo shvatiti da to mogu i strani gosti. Jednostavno, moramo promovisati i gurati našu priču. Čini mi se da to radimo na individualnom nivou. Ja se trudim da to radim, najveću podršku imam od medija ali institucionalne podrške još uvijek izostaju. Svako vuče svojim putem, ja makadamom a oni auto-putem. Potrebno nam je združavanje zarad nekog većeg cilja", zaključio je Matić.
Zoran Matić putopisac i turistički vodič (Izvor: Ustupljena fotografija)
Putovanja - vječne uspomene, onaj ko ima uspomene dvaput živi
Pored opsjednutosti putovanjima, naš sagovornk je i strastveni ljubitelj rokenrol muzike, koja je uticala na odabir brojnih destinacija koje je posjetio.
"Za mene je poseban trenutak ekstaze onaj kada čovjek ima prilku da pjesmu koju voli čuje uživo. Veliki sam ljubitelj turizma koji vam pruža priliku da odete negdje na koncert i tvrdim da dovođenje tih grupa ili izvođača, može privući brojne goste i kod nas. Sjetimo se koncerta Rolling Stonesa u Beogradu koji je dovukao ogroman broj ljudi i fanova iz cijelog svijeta. Za neke od koncerta koje sam želio da čujem, birao sam destinacije na kojima nisam bio. Pokazalo se kao ispravno da spojim ugodno s korisnim", iskustvo je ovog 'Putnika namjernika'.
U njegovm pasošu, nedostaje još jedan pečat, onaj koji s nestrpljenjem čeka. Riječ je o Kubi koju bi, prema planovima, treablo da posjeti već naredne godine. Pored Kube, u neke zemlje želi da se vrati i upozna ono nepoznato. Na spisku želja su, po drugi put: Rusija, Turska i Irska.
Za svako putovanje, neophpdan je novac ali ovaj vječiti putnik vodi se mišljenjem da putuje onaj koji je navikao, a ne onaj koji ima para uz jedan savjet ''putovanje je ulaganje u uspomene, jer onaj ko ima uspomene on dvaput živi!''