Loader

Loader
Pronađite nas

Mali budžet i velika očekivanja: Sjeverna Koreja bizarnim oglasom pokušava da privuče posjetioce iz Rusije

Sirija, nekada omiljena destinacija, danas je razrušena, ali ture se najavljuju već od aprila

    Francuska je najposjećenija zemlja na svijetu. Pa zašto se nije okrenula protiv turizma?

    Marseille (Izvor: AP Photo/Lewis Joly)
    Euronews.com/Euronews.ba
    Objavljeno

    Francuska je 2024. godine ugostila više od 100 miliona ljudi, ali protesti protiv turizma bili su rijetki.

    ADVERTISEMENT

    U Grčkoj, lokalno stanovništvo ispisuje grafite. U Italiji, Portugalu i Španiji, pribjegli su vodenim pištoljima i masovnim protestima.


    Dok se antiturističko raspoloženje počelo širiti širom Evrope, jedna zemlja je upadljiva u svojoj relativnoj tišini. I to je najposjećenija zemlja na svijetu:


    Francuska.


    Iako svake godine ugosti oko 100 miliona putnika, Francuska rijetko dospijeva na naslovnice zbog protesta protiv turizma – što je u oštroj suprotnosti sa susjedima, koji su sve više izražavali frustraciju zbog prenatrpanih gradova, rastućih cijena najma i lošeg ponašanja.


    Ne postoji nijedan razlog zašto je Francuska izbjegla negativne reakcije, a strahovi da bi neko i dalje mogao dolaziti nisu neosnovani. Ali posvećenost održivom turizmu, jaka infrastruktura i strategija raspoređivanja posjetilaca po regijama i godišnjim dobima igraju svoju ulogu.


    Francuska je igrala dugoročnu igru


    Za razliku od mnogih zemalja koje se sada bore da obuzdaju masovni turizam, Francuska je počela postavljati temelje prije mnogo godina.


    Atout France, agencija za razvoj turizma u zemlji, učinila je održivost centralnim načelom svoje strategije. U okviru 10-godišnjeg plana – Plana destinacije Francuska – vlada je 2021. godine izdvojila 1,9 milijardi eura za podsticanje ekološki prihvatljivijih i odgovornijih putovanja.


    To znači forsiranje željezničkog putovanja umjesto kratkotrajnih letova, ulaganje u gradove srednje veličine i podsticanje posjetilaca izvan uobičajenih mjesta, poput Pariza ili Nice.


    Zemlja je ove godine udvostručila napore, s novim obećanjem da će ulagati u turizam koji je ekološki prihvatljiviji, inkluzivniji i digitalno napredniji. Turistički lideri se nadaju da će ta ulaganja rezultirati dužim boravcima, manjim gužvama i značajnijim iskustvima.


    "Francuske vlasti godinama ulažu u održiva putovanja", kaže Veronica Diquattro, predsjednica B2C i ponude u Omio-u, pretraživaču putovanja za Evropu.


    "Fokus je sada na poboljšanju kvaliteta turističkih iskustava, raspodjeli broja posjetilaca tokom cijele godine kako bi se borili protiv prekomjernog turizma i naglasili ekološke, digitalne, društvene i inkluzivne turističke prakse."


    Moć vozova


    Francuska ima jednu od najopsežnijih željezničkih mreža u Evropi – 28.000 kilometara pruga, uključujući 2.800 kilometara brzih pruga.


    "Francuska je među najpristupačnijim zemljama za željeznički turizam", kaže Diquattro.


    Gradovi sa samo 20.000 stanovnika imaju željezničke stanice, objašnjava ona. Zahvaljujući brzoj željeznici, od Pariza do Marseillea možete stići za tri sata.


    Takav pristup mijenja turističke obrasce. Također mijenja politiku.


    Francuska je 2023. godine formalno zabranila domaće letove na nekim rutama koje se vozom mogu obaviti za manje od dva i po sata. Iako je njegov utjecaj na klimu nejasan, taj potez je ipak potaknuo putovanje vozom i vjerovatno ohrabrio putovanja u regije koje su možda ostale zanemarene.


    Turisti su raspoređeni po namjeri


    Dok Španija ima Costa Bravu, a Italija Veneciju, Francuska ima... sve. I upravo tako se toj zemlji sviđa.


    "Turisti su raspršeni po Francuskoj", kaže Marine Prat, dizajnerica putovanja i poslovnih događaja u Loire Secrets. "Oni ne idu samo na jedno mjesto. Putuju u nekoliko regija."


    Dio ovoga se svodi na historiju – Francuska se oduvijek predstavljala kao zemlja regija. Dio toga je pripovijedanje. Od dvoraca na Loari do vinskih podruma Alzasa, svaka regija nudi svoj vlastiti brend turizma i odgovarajuću infrastrukturu.


    "Sve više ljudi želi putovati izvan utabanih staza. Žele vidjeti različita područja – ne samo klasike, poput Pariza, Normandije i juga Francuske", dodaje Prat. "Sada na Instagramu mogu vidjeti da možete ići sat i po od Pariza i lako otkriti šarmantna sela, gastronomiju i vrlo dinamične gradove."


    Kulturna prednost


    Možda manje očigledno, francusko naslijeđe gostoprimstva stranaca moglo bi se danas isplatiti.


    "Francuska je stoljećima bila raskrsnica kultura", kaže Prat. "Sasvim je normalno da ljudi iz svih krajeva posjećuju [Francusku]... To je veliki dio naše ekonomije."


    Ta duga historija gostoprimstva, u kombinaciji sa snažnom turističkom infrastrukturom, vjerovatno je pomogla da se Francuska izoluje od nekih problema koji se viđaju drugdje.


    I publika raste. Kao što Prat ističe, dolasci sa novih tržišta poput Indije, jugoistočne Azije, Australije i Afrike su porasli posljednjih godina. Oni pronalaze više aktivnosti izvan velikih gradova i gravitiraju prema njima.


    "Pokušavamo prodati više lokalnih iskustava", kaže ona. "Veoma smo uključeni u našu regiju. Želimo promovirati više organskih ili biodinamičkih vinara, više lokalne i organske hrane i ljude koji rade na ovaj način."


    Diquattro kaže da podaci njene kompanije to potvrđuju.


    "Putnici često biraju Pariz kao svoju početnu destinaciju." Ali odatle, kaže ona, oni se šire, dodajući da Marseille i Strasbourg brzo rastu, zahvaljujući boljim vezama i većem broju iskustava koje putnici mogu tamo doživjeti.


    Može li regulacija spriječiti odmazdu?


    Francuska nije izbjegla trenje. Česti štrajkovi - željeznički, zračni ili neki drugi - ostaju dio nacionalnog ritma. Gužva i gentrifikacija također bi mogli biti problemi koji se naziru.


    U međuvremenu, Olimpijske igre prošle godine privukle su toliko pažnje na Grad svjetlosti da ga je samo u 2024. godini posjetilo više od 50 miliona ljudi.


    Ranije ovog ljeta, stanovnici Montmartrea počeli su da upozoravaju na porast gužve. "Ljudi dolaze na tri sata, zabavljaju se, kupe beretku ili palačinku i odlaze, kao da su u zabavnom parku", rekao je jedan stanovnik za Reuters.


    Vlasti se nadaju da bi regulacija mogla pomoći u sprječavanju najgoreg.


    Dok su kratkoročni najmovi za odmor izazvali stambene krize u gradovima poput Lisabona i Barcelone, vlasti su brže reagirale u Francuskoj.


    Prema zakonu usvojenom prošle godine – Loi le Meur – lokalne vlasti mogu ograničiti iznajmljivanje za odmor, smanjiti broj noćenja koje se stanovi mogu iznajmiti (sa 120 na 90) i kazniti stanodavce koji ignorišu pravila.


    Bilo da se radi o zakonima koji regulišu kratkoročni najam ili o master planu za održiviji rast, čini se da francuski sistem dobro stoji. U doba prekomjernog turizma, tajno oružje zemlje moglo bi biti to što je sve vrijeme planirala ovaj trenutak.

    Možda će vam se svidjeti