Holi je drevna religijska hinduistička svetkovina porijeklom sa indijskog potkontinenta i dominantno se proslavlja u Indiji i Nepalu, ali se proširio i na druge djelove Azije i određene djelove Zapadnog svijeta preko indijske dijaspore.
ADVERTISEMENT
Označava proslavu vječne i božanske ljubavi božanstava Radhe i Krišne, a takođe označava pobjedu dobra nad zlom, pošto obilježava pobjedu Višnua kao Narasimhe nad Hiranjakašipuom.
Istoričari smatraju da je Holi nastao vekovima pre Hrista, ali i da se njegovo značenje menjalo vremenom.
Na početku, Holi je predstavljao ritual tek udatih žena čiji obred bi vršile za sreću novog doma. Vremenom, na dan ovog praznika objavljivale su se veridbe i sklapali brakovi.
Festivalu i danas ima veliki duhovni značaj i obilježava se s posebnim entuzijazmom, jer označava pobjedu dobra nad zlom i dolazak proljeća. Poveznica je između hindusa i nehindusa jer daje priliku za zabavu. Poznat je po bacanju šarenih prahova u zrak, pjesmi, plesu i veseloj atmosferi.
Kao kulturna proslava daje priliku hindusima i nehindusima daje priliku za zabavu tako sto obojenu vodu i prah bacaju među sobom.
Rituali Holi festivala
Nekoliko dana uoči Holija muškarci donose drva za logorsku vatru, a dan uoči festivala pripremaju se drva u čiju sredinu se stavlja portret Holike, zle sestre demonskog kralja Hiranjakašipu. Kada padne noć, pali se vatra i portret Holike gori kao simbol pobjede dobrog nad zlim.
Sljedećeg dana je centralna i opšte omiljena proslava gađanja bojama.
Još jedan zanimljiv ritual Holija jeste razbijanje ćupova. Ćupovi sa obojenim mlijekom vise na ulicama, na visini oko 5 metara a muškarci formiraju piramidu sa ciljem da najviši glavom razbije ćup. Ovaj ritual vodi porijeklo iz vremena boga Krišne, koji je volio da krade mlijeko iz kuća u selu. Da bi sačuvale mlijeko, žene su ga kačile na kanap.
Holi - slavlje ponovnog rođenja i obnove, obilježava se svake godine u martu, nakon punog mJeseca, prema hindu kalendaru.
