Milion maraka iz budžeta Republike Srpske biće raspoređeno za dio izborne kampanje političkim strankama. Pravila raspodjele su poznata, novac će se dijeliti u nekoliko faza, ali nisu sve stranke u istoj poziciji. Ostaje pitanje ko će do tog novca doći, posebno nakon odluke bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta koja je promijenila način finansiranja političkih stranaka u ovom entitetu, a kojom je SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj zabranjeno budžetsko finansiranje.
ADVERTISEMENT
Milion maraka. Toliko je u budžetu Republike Srpske za 2026. godinu planirano za finansiranje dijela izbornih kampanja političkih stranaka.
Republička izborna komisija, objavila je kriterijume raspodjele novca, definisani Izbornim zakonom RS.
1/3 – strankama koje već imaju mandate
1/3 – nakon potvrde izbornih lista
1/3 – nakon izbora, prema broju osvojenih mandata
Prva trećina ne dijeli se svima isto.
Polovina tog novca, odnosno 50 odsto pripada svim parlamentarnim strankama u jednakom iznosu. Druga polovina raspoređuje se prema broju osvojenih mandata.
Praktično, što više poslanika, više budžetskog novca.
Da bi dobile budžetski novac, političke stranke prvo moraju podnijeti zahtjev Republičkoj izbornoj komisiji. Hoće li to učiniti i SNSD i Ujedinjena Srpska, kojima je i dalje prema odluci bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta zabranjeno budžetsko finansiranje, za sada nije poznato. U RIK-u kažu da će, ako njihovi zahtjevi stignu, o tome odlučivati na jednoj od narednih sjednica.
Nakon te odluke Christiana Schmidta, Narodna skupština ukinula je budžetsko finansiranje svih stranaka. Međutim, Ustavni sud BiH taj zakon je stavio van snage, pa je finansiranje omogućeno ostalim političkim subjektima.
"Taj novac postoji svake godine, SNSD nikada nije uzeo taj novac. Dakle to su sredstva koje RIK izdvaja za svake izbore i zna se tačno kako ih koristi, to nema veze sa političkim strankama, pogotovo ne sa SNSD-om, da će SNSD na taj način da nadomjesti sredstva koja joj je nezakonito oteo Kristijan Šmit", kaže portparol SNSD-a Radovan Kovačević.
Za razliku od izbora prije četiri godine, kada je za ovu namjenu izdvojeno 916.800 maraka, ove godine planiran je milion. Iznos koji se izdvaja, iz godine u godinu sve je veći. Očekivano, kažu u Transparency Internationalu.
No, da li stranke uopšte treba finansirati iz budžeta?
U Transparency smatraju da ne bi trebalo, ali i da je trenutno upitna takva vrsta finansiranja stranaka u RS.
Podsjećaju da političke partije već imaju druge izvore prihoda: članarine I donacije. Ipak, budžetski novac i dalje čini oko 70 odsto ukupnih prihoda stranaka.
"Iz budžeta najveću korist imaju male stranke i stranke koje nisu na vlasti, budući da velike stranke koje pod svojom kontrolom imaju svoje određene javne resurse oni imaju i velike finansijere i donatore ali najviše crpe i onaj nelegalni novac koji nije prikazan u njihovim finansijskim izvještajima a koji se najviše i koristi u predizbornim kampanjama. Svi mi moženo golim okom da vidimo da se birači kupuju, da se dijeli novac na ruke", govori Damjan Ožegović iz TI.
A upravo u tome vide najveći problem.
Procjene pokazuju da političke stranke prijave najmanje dva miliona i šest stotina hiljada maraka manje nego što zaista potroše tokom kampanje.
Drugim riječima, dio izborne utakmice i dalje finansira novac koji nikada ne završi u zvaničnim izvještajima. Pa upravo taj neprijavljeni, takozvani crni novac, narušava ravnopravnost među političkim konkurentima.