Nakon stavljanja Bosne i Hercegovine na sivu listu FATF, iz Delegacije Evropske Unije pozvali su BiH da u dogovorenim rokovima otkloni nedostatke utvrđene u Akcionom planu FATF-a.
ADVERTISEMENT
Navode da su upoznati sa odlukom Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF) o uvrštavanju Bosne i Hercegovine na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom.
"Takođe smo primili k znanju političko opredjeljenje domaćih vlasti da što prije otklone strateške nedostatke utvrđene u Akcionom planu. Evropska unija je osigurala značajnu tehničku pomoć Bosni i Hercegovini u ovoj oblasti kroz programe finansirane sredstvima EU, te je spremna nastaviti da podržava BiH u realizaciji mjera predviđenih domaćim Akcionim planom za FATF", navode iz Delegacije BiH u EU.
Napredak u sprovođenju ovih reformi, poručuju, takođe ide u prilog iskoracima na evropskom putu zemlje.
"Na području cijelog Zapadnog Balkana, članstvo u Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) donosi koristi i građanima i poslovnoj zajednici. Za ostvarivanje tih koristi, važno je da Bosna i Hercegovina nastavi da sprovodi neophodne reforme, uključujući i mjere u okviru borbe protiv pranja novca", zaključeno je iz Direkcije.
Podsjetimo, Bosna i Hercegovina je na jučerašnjoj plenarnoj sjednici Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF) uključena na listu jurisdikcija pod pojačanim praćenjem (siva lista), što ukazuje na potrebu za poboljšanjem u oblastima sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine, Agencija za osiguranje depozita BiH, Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Agencija za bankarstvo Republike Srpske zajednički su poručili da finansijski sektor BiH ostaje stabilan, likvidan, adekvatno kapitalizovan i siguran.
"Iako finansijski sektor nije uzrok okolnosti koje su dovele do ove odluke, upravo bi on mogao biti među sektorima koji će najviše osjetiti njene praktične efekte. To se može, prije svega, ogledati u dodatnim provjerama međunarodnih transakcija, pojačanim zahtjevima stranih i korespondentnih banaka, dužim rokovima obrade pojedinih prekograničnih plaćanja, te povećanim administrativnim i operativnim troškovima. Takve okolnosti mogu uticati na privredne subjekte i građane koji posluju ili vrše transakcije s inostranstvom, ali ne dovode u pitanje stabilnost domaćeg finansijskog sistema", naveli su u saopštenju.