ADVERTISEMENT

EN: Da li ste vi i na koji način uključeni u razmatranja o novom visokom predstavniku u BiH?

Nisam ni na koji način uključen. dan od glavnih fokusa, a to je Zapadni Balkan, i naše ministarstvo je dosta tu angažirano. Vi ste naši susjedi, u suštini pripadamo toj regiji, da tako kažemo, i naravno da bismo htjeli vidjeti BiH, kao i druge zemlje koje su tu, da se pridruže Evropskoj uniji, da budu dio te porodice koja treba biti Evropa, a Zapadni Balkan je integralni dio EU.

EN: Na kojoj ste strani? Nezvanično, Amerikanci, Italijani, Japanci i Turska su na jednoj strani, a Brisel, Berlin i Pariz su na drugoj strani. Čije mišljenje o OHR-u je bliže vama?

Moram vam reći da sam na strani BiH i na strani zemlje koja do sada nije napravila mnogo neophodnog napretka, a to ne zavisi toliko od ljudi, to je zaista problem sa politikom. Mislim da se treba naći jedan zajednički način za pridruživanje EU i da to može biti taj zajednički put i za Srbe i Bošnjake i Hrvate i za sve ostale. Svi vi morate biti neko ko će voditi vašu budućnost i samo država može da se pridruži EU, a ne jedan entitet ili drugi. To je veoma važno da se shvati i to je jasno.

Dakle, sljedeći visoki predstavnik treba da radi kao što je Schmidt radio, da radi za zajedničku Bosnu i Hercegovinu. Ja nisam na strani Amerikanaca, ja sam na strani Evropljana, jer Evropa jeste ta koja će odlučiti o budućnosti BiH.

EN: Da li je Antonio Zanardi Landi potvrđen kao kandidat ispred Italije i SAD-a i koliko dobro znate da li će Francuska nominirati svog Renea Troccaza?

Zaista ne znam. Sjećam se kada sam ja bio nominiran kao visoki predstavnik, bilo je i drugih. To je dobar znak ako imate više od jednog kandidata. To također izražava zabrinutost, interes, obnovljeni interes za BiH, ali moram vam reći da se to sve mora uraditi prema pravilima EU. To je važno i mora se naći zajednički teren za ovo. Evropljani moraju udružiti svoje snage i biti ta snaga za dobro BiH. To je jasna poruka koju šaljem i, naravno, već nekoliko godina govorim o tome da treba zatvoriti OHR, Kancelariju visokog predstavnika, i predati probleme koji su već godinama neriješeni Evropskoj uniji, jer vi se želite pridružiti Evropskoj uniji, ne želite se pridružiti OHR-u, i to je ta jasna poruka s moje strane.

EN: Da li je OHR predugo već u BiH, da li ga sada treba zatvoriti ili je možda situacija takva da OHR postaje problem? Da li se vi slažete s tim, da li je OHR postao problem?

Problem je u tome što se geopolitička situacija i svijet u zadnjih 30 godina promijenio, nije više isti. Rusija, koja je u moje vrijeme bila konstruktivan partner u BiH, sada više nije konstruktivan partner. Rusija je u ratu sa Evropom u Ukrajini i zato nije zainteresirana za snažnu BiH. Sada, kada je Trumpova administracija na vlasti u Washingtonu, interes za BiH se promijenio. Postavljeno je pitanje i jačanja BiH i Evrope, a cilj se sada promijenio prema poslovnim interesima.

EN: Ali da li je onda OHR problem u BiH ovih dana?

Ne, ne bih rekao da je problem. Problem za BiH je to što još uvijek niste u potpunosti angažirani na pregovorima za pristupanje EU i sve dok je OHR tu, mnogo zemalja članica EU ne želi da BiH bude u EU pod tim režimom sa OHR-om i nije moguće da se pridruži. U EU morate biti u potpunosti suverena zemlja, potpuno odgovorna za svoju budućnost. Naravno, EU će nastaviti da finansira stvari u BiH, da gura reforme.

Vi morate postati funkcionalna zemlja, visoko decentralizirana, gdje entiteti imaju veoma važne odgovornosti, ali morate imati državu. Kao i EU, morate imati svoj Brisel koji obavlja posao. Taj Brisel je Sarajevo za BiH, dakle državna vlada mora biti pravi, puni akter u pridruživanju EU.

Da vam kažem još jednom nešto, da ponovim: OHR je uradio veoma važan posao u prošlosti. Prvih nekoliko godina bile su jako važne. Sjećam se jako dobre saradnje sa gospodinom Dodikom, gospodinom Čovićem, gospodinom Izetbegovićem. Nažalost, to se promijenilo.

EN: Zašto?

Zato što je međunarodni nadzor tu predugo i politika u BiH, imam taj osjećaj, takva je da političari nisu zainteresirani da nađu kompromis jer znaju da će visoki predstavnik riješiti njihove probleme i reagirati.

EN: Da li vjerujete da će se Rusija vratiti u Savjet za implementaciju mira u ovoj novoj političkoj situaciji?

To ne znam. Da li će se Rusija opet tu pridružiti i zašto bi se trebala pridružiti, to je pitanje. Jedan od razloga zašto vjerujem da EU mora biti glavni i jedini partner u BiH jeste to što je Rusija daleko, Amerika je daleko, a vi ste usred Evrope i vaš logični partner jeste Evropa, a ne Rusija niti Sjedinjene Države.

Ne govorim protiv Rusije koja bi bila angažirana na pozitivan način, ne govorim protiv Sjedinjenih Država koje bi bile angažirane na pozitivan način, ali glavni akter i glavni partner BiH mora biti EU.

EN: Pred samu sjednicu Savjeta za implementaciju mira Francuska i Njemačka šalju svoje ministre za evropska pitanja u BiH. Šta će oni pokušati? Da li će spriječiti Amerikance i Italijane u izboru Landija kao visokog predstavnika?

Ne bih govorio o sprječavanju bilo koga. Mislim da ono što Vijeće za implementaciju mira i ministri koje ste pomenuli trebaju da urade jeste da nađu jasne uslove. Jedan od uslova jeste da visoki predstavnik koji će biti tu bude posljednji. Ko god bude izabran, treba zaista raditi aktivno, biti aktivno angažiran da preda važna reformska pitanja državi BiH kako bi ih ona riješila i da oni budu ti koji će obaviti pregovore.

To je važna stvar. Dakle, jasan program mora biti uspostavljen od strane Vijeća za implementaciju mira. Danas ili sutra oni moraju uspostaviti jedan finalni program za BiH. To je važan korak evropeizacije BiH.

EN: S druge strane, Francuzi u saradnji sa Briselom i Berlinom žele svog diplomatu na poziciji visokog predstavnika. Njihov cilj je da smanje američki uticaj na Balkanu, kako izvještavaju lokalni mediji u BiH. Imamo tu Renea Troccaza: On je francuski specijalni izaslanik za Zapadni Balkan. Nije to toliko pitanje BiH, nego je pitanje neslaganja između SAD-a i EU, da je to neki hladni diplomatski rat. Da li se slažete s tim?

Mi, kada govorimo o EU i SAD-u, trebalo bi više govoriti o BiH. Šta je dobro za BiH? To je ono što je važno. Vi želite da se pridružite EU, ne želite da se pridružite Sjedinjenim Državama ili Rusiji, i to je jasan program.

EN: Rekli ste da BiH ne može ući u EU sa Kancelarijom visokog predstavnika. Da li bi država BiH mogla da se pridruži EU sa entitetima?

Entiteti će, naravno, nastaviti da budu tu, ali kao entitet se ne možete pridružiti EU. Vidite, i Španija ima na određeni način entitete, ali oni su u EU kao država. Mnoge druge zemlje, kao i Austrija, imaju neku vrstu entiteta, naše provincije, naše Bundesländere, ali se zajedno, u bliskoj saradnji između entiteta i državne vlade, pridružujemo EU.

U državnoj vladi imate predstavnike Srba, Hrvata i Bošnjaka. O čemu onda pričamo? Imate dobro predstavljanje i Republike Srpske i Federacije i svi su zaista tu i donose odluke, odnosno odlučuju u državnoj vladi.

EN: Kako će biti riješeno to pitanje imovine?

Država ne postoji bez imovine, ali opet Republika Srpska i Federacija će imati odlučujući utjecaj na odluke koje donosi državna vlada i ne vidim tu problem. Ne kažem da entiteti ili državna vlada, odnosno država, trebaju da imaju dominaciju. Potrebna je jasna politička saradnja. Jasno je odlučeno u Daytonu da Bosna treba državnu vladu, jednu vrlo efektivnu vladu, a ne disfunkcionalan sistem, i to je problem.

Pogledajte ekonomsku situaciju u BiH koja nije najbolja kada pogledate emigraciju. Previše mladih ljudi odlazi i kada govorimo o istočnom dijelu Republike Srpske, tamo je sve prazno, imate samo stare ljude. Kada odemo u Trebinje na tržnicu, tamo ima divnih proizvoda, domaćih proizvoda, veoma originalnih proizvoda, ali tamo vidim samo stare ljude, jako malo mladih ljudi i to je znak da je to zemlja koja umire, a to ne želimo. Ne znam zašto se gospodin Dodik ili gospodin Čović, stari ljudi poput mene, svađaju i bore protiv progresa u vlastitoj zemlji. To je domovina svih naroda koji tu žive.

EN: Da li se odluke visokog predstavnika, odnosno prošle odluke visokih predstavnika, mogu povući u parlamentu ako ih parlament nije usvojio? Imamo nekoliko takvih odluka.

To jeste moguće ako postoji jedinstvo. Možete opozvati bilo koju odluku koja je nametnuta od strane visokog predstavnika.

EN: Ko to mora uraditi?

Samo državni parlament to može uraditi, jer su odluke visokog predstavnika važeće za cijelu državu. Prema tome, samo parlament u Sarajevu može riješiti tu stvar. Ukoliko imate jedinstvo između tri etničke zajednice, koje mora postojati i mora se ozbiljno shvatiti, smatram da je to moguće.

EN: Veoma važno pitanje ovih dana je treći entitet. Koliko je snažan Zagreb? Da li može progurati ovo pitanje?

Zagreb je bio pozitivna sila u prošlosti. Nažalost, sada vidim neke probleme jer Zagreb i Hrvatska sada jesu u EU, imaju svoj glas i svi slušaju šta Zagreb ima reći kada govorimo o BiH, ali mislim da oni moraju imati pozitivan pristup. Kada BiH bude u EU, granice će nestati. Granice prema Hrvatskoj neće postojati. To je ono što govorim posebno srpskoj strani. Samo u EU ćete biti svi ujedinjeni sa Srbijom.

Kada i Srbija bude dio EU, i Bosna bude dio EU, onda će granice nestati. To je važno. Zato Srbi moraju biti narod koji je najviše za EU na cijelom Zapadnom Balkanu.

EN: Moje sljedeće pitanje je kako vidite promjenu odnosa između gospodina Dodika i Amerikanaca? Da li se javno mišljenje sada počinje mijenjati i čini se da su Amerikanci i Rusi zaista voljeni, a raste euroskepticizam? Da li vi to vidite tako?

Da, vidim to, ali pitam se zašto su lični poslovni interesi jedne osobe važniji za Srbe nego zajednička korist koju u Bosni i Hercegovini mogu imati od ujedinjene Evrope? To je moje pitanje i na njega se mora odgovoriti. Ljudi u BiH moraju odgovoriti na to pitanje.

Ja vidim poslovni interes, apsolutno jasno. Vidim koliko su bogati neki ljudi u BiH, koliko su se obogatili, a koliko su drugi ostali siromašni, koliko je većina siromašna. To nije dobar primjer. Moramo raditi kao političari za dobrobit svih ljudi tamo, a ne samo za vlastitu korist.

EN: Kako vidite BiH za deset godina? Da li će biti promjena granica na Balkanu u narednim godinama?

Granice se ne smiju mijenjati silom. Granice se trebaju mijenjati pregovorima sa EU i kroz pridruživanje EU. Onda će državne granice biti nerelevantne jer ćete živjeti u zajedničkoj EU, kao što i mi Austrijanci putujemo u sve različite zemlje EU bez ikakvih problema, poslujemo sa svima, ali postoje neka pravila i propisi koji se moraju poštovati.

Možete dobro sarađivati sa Amerikancima, sa Kinezima, sa Rusima, ali mora postojati transparentnost i odgovornost, a ne samo jedna osoba koja zarađuje mnogo, a ostali ne.

EN: Rekli ste da se granice neće mijenjati silom nego diplomatijom?

Da, pomjerat će se u tom smislu da će nestati. Bosna i Hercego vina ima strašno iskustvo iz rata zato što su neki željeli nove granice. To nije dobro rješenje. Mislim da su svi Bosanci i Hercegovci, kada govorim sa ljudima u Banjluci, Mostaru i Sarajevu, zaista uplašeni od novog rata i ne žele to. Granice se ne pomjeraju nego postaju nebitne. Ne mijenjamo ih nego činimo da postanu manje bitne.

Imate zajedničku Evropu, pratite zajednička pravila, liberalno društvo gdje svi mogu raditi i živjeti prema svojim tradicijama. Srbi su važni za EU, Hrvati su važni za EU, Bošnjaci su važni za EU i važno je da ih sve imamo u EU jer BiH na određeni način postaje jedna mala Evropa sa različitim regijama, različitim religijama, različitim kulturama i različitim tradicijama.