ADVERTISEMENT

Euronews BiH: Najavio sam rat na Bliskom istoku, globalno dešavanje koje svi prate. Reperkusije su naravno i u našoj regiji, pogotovo kada govorimo o cijenama energenata. Konkretno, eurodizel iz dana u dan raste. Šta tu Vlada Federacije BiH može učiniti? Građani strahuju od lančane reakcije poskupljenja svega u BiH.

Nikšić: Upravo ste u svom pitanju rekli ključnu stvar. Rat na Bliskom istoku neće djelovati samo regionalno nego će globalno imati svoje posljedice i neminovno je da ni Bosna i Hercegovina, pa ni Federacija BiH, ne mogu biti neki zaseban otok na koji se to neće odnositi. Naša obaveza je da pratimo šta se dešava u regionu i svijetu, a Vlada će kroz određene mjere i praćenje poremećaja na tržištu reagovati u slučaju eventualnog neopravdanog dizanja cijena. Već danas imamo sastanke sa resornim ministrima i ministarstvima na kojima ćemo razraditi mjere koje su već planirane i vidjeti šta Vlada može i treba uraditi kako bi zaštitila potrošače. Postoje i opravdani razlozi za pojedina poskupljenja, pogotovo kada je riječ o energentima, ali ovo je ujedno i prostor za one koji žele špekulacijama doći do ekstra profita. Upravo na to treba obratiti pažnju Vlada i nadležne inspekcije, sve s ciljem zaštite potrošača.

Svjestan sam činjenice da cijena energenata, pogotovo nafte i naftnih derivata, mora doživjeti određene korekcije. Iz tog aspekta Vlada Federacije će podržati odluku na nivou Vijeća ministara o privremenom ograničenju akciza na gorivo. Dakle, ne samo da Vlada ograničavanjem marži utiče na trgovce naftom i naftnim derivatima, nego je spremna i da se odrekne određenog dijela prihoda kako bi zaštitila potrošače u ovom periodu. Inicijativa će ići kroz parlament, a očekujemo brzu reakciju Vijeća ministara. Vlada Federacije će sa svoje strane to uraditi efikasno i brzo.

Euronews BiH: Vlada Srbije je, prema novijim informacijama, zabranila izvoz nafte i naftnih derivata do 19. u mjesecu. Koliko to može imati refleksije na Bosnu i Hercegovinu?

Nikšić: Bosna i Hercegovina nema veliki broj uvoznika iz tog pravca, iako na našem tržištu postoje naftne kompanije koje su vlasnički vezane za Republiku Srbiju. Federacija BiH ima značajne kapacitete u naftnim terminalima, gdje postoje rezerve nafte i naftnih derivata. Te rezerve mogu biti jedan od mehanizama stabilizacije tržišta Federacije BiH. Ono što je evidentno jeste da bi posljedice mogle biti veće ukoliko ova situacija bude trajala duže. Međutim, u ovom trenutku ne vidim prostor za paniku ili strah. Situaciju treba pratiti. Putem Ministarstva trgovine i kroz Ekonomsko-socijalno vijeće imamo softverske sisteme i nadzor nad benzinskim pumpama širom Federacije, što nam omogućava da u realnom vremenu pratimo stanje i reagujemo na vrijeme.

Euronews BiH: Pomenuli ste naftne terminale Federacije. Kakva je tu situacija? Koliko tu ima zaliha i koliko tržište može biti sigurno?

Nikšić: Terminali imaju velike kapacitete. U njima postoje određene zalihe koje su dio robnih i strateških rezervi. Ne treba u javnosti licitirati količinama jer je riječ o strateškim rezervama, ali je važno da građani znaju da postoje kapaciteti i zalihe koje mogu stabilizirati tržište. Sve naravno zavisi od toga koliko će trajati poremećaji na tržištu.

Euronews BiH: Kakvo je stanje u robnim rezervama, ne samo kada je riječ o nafti nego i o drugim osnovnim namirnicama? Da li ste tražili izvještaje?

Nikšić: Imamo izvještaje. Na posljednjoj sjednici Vlade Federacije direktor robnih rezervi je podnio izvještaj. U ovom trenutku ne mislim da je potrebno intervenirati strateškim robama. Lanci snabdijevanja i distribucije u trgovačkim centrima funkcionišu. Trgovci su također dio Ekonomsko-socijalnog vijeća i uvjeren sam da bi u slučaju poremećaja odmah alarmirali vlasti kako bismo zajednički reagovali.

Euronews BiH: Pominjali ste ulogu inspekcija. Građani često kažu da cijene brzo rastu kada poskupi nafta, ali ne padaju kada cijene energenata padnu. Koliko to možete spriječiti?

Nikšić: Možemo i moramo reagovati. To radimo kroz ograničavanje marži i kroz praćenje tržišta. Treba biti realan jer postoje i zalihe koje su trgovci ranije nabavili po višim cijenama. Turbulencije na tržištu često stvaraju dodatne probleme i za same distributere. U komunikaciji smo sa najvećim distributerima nafte i naftnih derivata. Oni također ukazuju na rizike jer niko ne zna koliko će kriza trajati. Ako danas kupe velike količine po visokim cijenama, a sutra cijene padnu, nastaju ogromni gubici. Takve situacije su se dešavale tokom pandemije kada su pojedine kompanije izgubile milione. Zbog toga Vlada mora koordinirati aktivnosti sa privredom, a ne samo primjenjivati represivne mjere. Cilj je stabilno tržište i zaštita potrošača.

Euronews BiH: Kad govorimo o energentima, tu je i pitanje plina. Ponovo se otvara pitanje južne plinske interkonekcije. Koliko je važno da Bosna i Hercegovina dobija plin iz dva izvora, a ne samo jednog? Dokle je stigla ta priča?

Nikšić: Vrlo je važno da parlamenti rade svoj dio posla kada je riječ o zakonima koji direktno utiču na svakodnevni život građana. Vlada Federacije je kroz interresornu grupu pri kraju pripreme izmjena zakona o južnoj plinskoj interkonekciji. To je veoma važan zakon i investicija, ne samo za Federaciju nego za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Ovaj projekat je važan s aspekta energetskog suvereniteta, ali i zato što Bosna i Hercegovina može postati tranzitna zemlja za plin prema Evropi, što bi donosilo i značajne prihode.

Radi se o plinu iz američkih izvora koji je deponovan u Hrvatskoj. Vlada Federacije je dala preporuku Vijeću ministara da pokrene potpisivanje međudržavnog sporazuma između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Investicija je procijenjena na oko 430 miliona dolara, a američki investitor bi finansirao projekat. Time bi se stvorili uslovi da južna interkonekcija bude u funkciji što je prije moguće. To je važno i zbog energetske sigurnosti, ali i šire sigurnosne stabilnosti u ovim turbulentnim vremenima.

Euronews BiH: Kada govorimo o ratnim dešavanjima i njihovim posljedicama po BiH, često se spominje i namjenska industrija u Federaciji BiH. Tražili ste reviziju poslovanja. Kakvo je stanje?

Nikšić: Prema informacijama resornog ministarstva, revizija je pri kraju u većini preduzeća. Stanje se razlikuje od firme do firme i ne može se generalizirati. Cilj revizije je da dobijemo realnu sliku i vidimo šta treba uraditi kako bi se modernizovala i unaprijedila proizvodnja. Danas imamo sve više firmi koje se uspješno pojavljuju na tržištu. Osim Ginexa i Igmana, koji su dugo bili lideri, sada možemo govoriti o dobrim rezultatima Binasa, BNT-a, a Pretis se nakon velikih problema ponovo vraća i ima veliki potencijal jer se trenutno na tržištu najviše traži upravo njegov proizvodni program. Naša namjenska industrija ima potencijal da ponovo bude snažan generator razvoja Federacije, ali i cijele Bosne i Hercegovine.

Euronews BiH: U javnosti se često spominju i problemi u industriji, posebno kada je riječ o Lukavcu i Koksari. Da li je bilo razgovora sa investitorima i kako rješavate pitanja poput Željezare i Čelika?

Nikšić: Vlada Federacije nema upravljačke nadležnosti u pojedinim kompanijama, poput GIKIL-a, ali ne možemo ignorisati probleme kada nam se radnici ili uprava obrate. U prošlosti smo posredovali između GIKIL-a i ArcelorMittala i pomogli da Mittal nakon gašenja visoke peći nastavi uzimati koks iz GIKIL-a, što je produžilo rad fabrike. Nažalost, uprava GIKIL-a nije uvijek bila dovoljno proaktivna u traženju novih tržišta i rješenja. Vlada će i dalje pomagati potencijalnim investitorima koji su zainteresovani za ulaganje.

Ono što je u našoj direktnoj nadležnosti jeste briga o radnicima. Vlada će osigurati sredstva za uvezivanje radnog staža radnicima koji su stekli uslove za penziju. Kada je riječ o Željezari u Zenici, tu imamo oko osam posto vlasništva. Iako to nije upravljački paket, spremni smo pomoći kroz mjere zaštite domaće proizvodnje. Predložili smo uvođenje carine od 20 posto na uvoz čelika koji se već proizvodi u Zenici, kako bismo zaštitili domaću proizvodnju. Ta mjera bi važila 200 dana kako bismo procijenili njene efekte.

Euronews BiH: Još dva kratka pitanja. Šta je istina kada je riječ o Autocestama Federacije BiH? Da li će se radovi nastaviti i ima li smjena u upravi?

Nikšić: Autoceste se rade i radovi nisu zaustavljeni. Lako je provjeriti da se na terenu radi. Imali smo određene administrativne probleme sa isplatama oko 96 miliona eura, ali smo to riješili i sredstva su deblokirana. U stalnoj smo komunikaciji sa Evropskom investicionom bankom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Nema nikakvih smjena. Naša obaveza je da završimo projekte koje smo započeli i da dodatno intenziviramo radove na dionicama koje su u izgradnji.

Euronews BiH: Za kraj, ranije ste govorili o svojoj političkoj penziji nakon narednih izbora. Da li se tu nešto promijenilo?

Nikšić: Nisam čovjek koji svaki dan mijenja svoje stavove. To je moja lična odluka i ona može biti samo moja. Mnogi su bili iznenađeni mojom odlukom, ali ja je nisam promijenio. Svoj mandat ću do kraja odraditi najbolje što mogu i najbolje što znam, a poslije toga će doći vrijeme za neke druge odluke.