MONEYVAL je Bosni i Hercegovini uputio set od 70 preporučenih akcija koje je potrebno implementirati do februara 2026. godine, kako bi se unaprijedio sistem sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma, te izbjeglo stavljanje BiH na tzv. "sivu listu", navodi se na stranici Ministarstva sigurnosti BiH.
ADVERTISEMENT
"Ulazak na tu listu označava da država u nedovoljnoj mjeri primjenjuje međunarodne standarde u ovoj oblasti, što bi imalo ozbiljne ekonomske i finansijske posljedice za institucije, privredu i građane BiH", pojašnjeno je.
Ukratko, MONEYVAL je tijelo Vijeća Evrope čija je zadaća procjena jesu li zakoni i sistemi neke države dovoljno čvrsti da spriječe kriminalce u legalizaciji prljavog novca. Riječ je o standardima koje je postavilo globalno nadzorno tijelo FATF. Problem nastaje jer bosanskohercegovačke institucije nisu uspjele usvojiti dva zakonska rješenja koje ovo tijelo zahtijeva.
Na čekanju su Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom i Zakon o ciljanim finansijskim transakcijama, kao i uspostava registra stvarnih vlasnika pravnih subjekata u BiH.
Međutim na upit Euronews BiH iz Vijeća Evrope su odgovorili "kada je riječ o MONEYVAL-u, Bosna i Hercegovina se sada nalazi u postupku pojačanog praćenja i izvijestit će MONEYVAL (ali isključivo o tehničkoj usklađenosti) u decembru 2026. godine".
Podsjećamo, u februaru 2025. godine Bosna i Hercegovina je ušla u jednogodišnji period posmatranja od strane Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF) – globalnog nadzornog tijela za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma.
"Spomenuti jednogodišnji period posmatranja ističe ovog mjeseca. Ukoliko ne bude ostvaren značajan napredak u otklanjanju nedostataka koje je istakao MONEYVAL, postoji visoka vjerovatnoća da će FATF uvrstiti Bosnu i Hercegovinu na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom (tzv. "siva lista")", saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.
U saopćenju je navedeno da bi uvrštavanje na sivu listu imalo neposredne i konkretne posljedice na poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet Bosne i Hercegovine, te bi uticalo na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama, privatne komercijalne aktivnosti, kao i javne fiskalne poslove. Takođe bi moglo negativno uticati na izglede Bosne i Hercegovine da pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).