Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović poručio je da je hitno potreban “reset” u rješavanju pitanja državne imovine te upozorio da BiH, bez usvajanja zakona o VSTV-u i Sudu BiH, može ući u novi dug zastoj na evropskom putu. Istakao je da država mora ponovo dobiti kontrolu nad svojom imovinom i konačno ostvarivati prihod od njenog korištenja, te naglasio da je trenutni politički momentum možda posljednja prilika za ključne reformske iskorake.
Kemal Ademović smatra da je ponovna aktualizacija evropskog puta Bosne i Hercegovine kroz usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i zakona o Sudu BiH pokušaj Evropske komisije i komesarke za proširenje Marte Kos da se do nove godine 2026. “uradi nešto po pitanju evropskog puta BiH, jer su svi svjesni da je naredna godina u BiH izborna godina i da neće biti puno prostora za napredak BiH na evropskom putu”.
Dodaje da, ukoliko se zakoni ne usvoje i ne otvore pristupni pregovori, BiH očekuje novi dugi zastoj na evropskom putu.
Ademović navodi da je proceduralno moguće da zakoni budu usvojeni, jer je Ministarstvo pravde BiH uputilo oba zakona po hitnom postupku.
“Ukoliko Vijeće ministara BiH usaglasi ove zakone i uputi ih prema Predstavničkom domu i Domu naroda PSBiH, onda je moguće, u roku nekoliko dana organizirati hitne sjednice”, izjavio je Ademović za Fenu.
Govoreći o zakonu o Sudu BiH, Ademović ističe da bi rješenje u kojem se “neće dirati postojeće nadležnosti, pa čak ni sjedište, ali će predsjedavajućeg Apelacionog odjeljenja imenovati VSTV” moglo biti dobro prelazno rješenje. Dodao je da nijedan zakon, pa makar bio i evropski, “ne treba donositi po svaku cijenu”, ali da postoji hitna potreba da se usvoje ustavni i korektni zakoni jer “sljedeću šansu više nećemo imati i pitanje je kada će se uopšte ukazati”.
O državnoj imovini Ademović kaže da je dobro što su zastupnici ponovno pokrenuli proces donošenja zakona o državnoj imovini. Ipak, upozorava da se pitanje Južne interkonekcije “može rješavati kao pojedinačno pitanje i može imati takav status, jer je to vrlo važno pitanje i za Bosnu i Hercegovinu i za Sjedinjene Američke Države”. Naglašava da država mora dobiti naknadu za korištenje imovine: “Makar u iznosu od 30 ili 40 posto od ukupne naknade”, izjavio je Ademović.
On kritikuje predloženi zakon jer “ostavlja javno dobro kao kategoriju državne imovine koja će se rješavati naknadno drugim zakonom” i prebacio kategoriju građevinskog zemljišta na niže nivoe vlasti. Po njegovom mišljenju, “ne treba niko ništa od državne imovine, koja je pretpostavljena imovina svih građana BiH, da dobije besplatno, niti da to dobije u svoje vlasništvo na način da to ne plati”. Zalaže se za primjenu modela prava građenja kakvi postoje u EU, gdje općine ili gradovi plaćaju rentu, dok zemljište ostaje državno.
O sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC), Ademović kaže da bi se pitanje državne imovine moglo naći na dnevnom redu:
“Pozvani su, prema informacijama koje imam, predsjednici klubova stranaka iz Predstavničkog doma PSBiH na konsultacije sa zamjenikom Visokog predstavnika gosp. Crishockom, prije održavanja te sjednice PIC-a. To bi mogla biti tema svakako”, kaže Ademović.
Ademović naglašava da nijedna stranka u Trojci ne smije pristati na neustavna rješenja.
“Nijedna od stranaka Trojke, pa ni iz opozicije koja dolazi iz državotvornih stranaka, ne bi mogli saglasiti se s tim da se postojeći Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom na neki način ublaži”, dodaje.
Po njegovim riječima, međunarodna zajednica nastoji deblokirati korištenje državnog zemljišta, jer se u praksi raspolaže imovinom bez saglasnosti države, što je dovelo do brojnih postupaka Pravobranilaštva BiH.
O funkcioniranju Doma naroda Ademović ističe da većina varira od sjednice do sjednice zbog proceduralnih blokada i “vitalnih interesa” koje članovi SNSD-a povremeno koriste. Ipak, dodaje da se evropski zakoni i važni setovi zakona mogu usvojiti dvotrećinskom većinom. Ako Vijeće ministara uputi zakone u prihvatljivoj formi, Ademović najavljuje da se hitna sjednica može održati vrlo brzo, već tokom ove sedmice.
“Sve to govori da sa riječi trebamo preći na djela”, zaključuje Ademović naglašavajući da je pitanje državne imovine ključno za budućnost BiH i za efikasno rješavanje hitnih projekata poput Južne interkonekcije.