Svjetski dan bez duvanskog dima obilježava se i ove godine s ciljem podizanja svijesti o štetnim posljedicama korišćenja duvanskih proizvoda, pod sloganom „Razotkrivanje privlačnosti: suprotstavljanje zavisnosti od nikotina i duvana“. Stručnjaci upozoravaju da je pušenje, osim što predstavlja vodeći faktor rizika za karcinom pluća, dominantan uzročnik i brojnih kardiovaskularnih oboljenja, dok konzumacija duvanskih i srodnih proizvoda poprima zabrinjavajuće razmjere, naročito među mladima.
ADVERTISEMENT
Pulmolog Sanja Šarac ističe da pušenje nije fenomen novijeg doba, ali da su prve ozbiljne naučne studije o njegovoj štetnosti objavljene tek sredinom 20. vijeka, piše Euronews Srbija.
„Tada se počeo mijenjati odnos društva prema pušenju i pušačima, kada je postalo jasno koliko je pušenje štetno. Ne uzrokuje samo rak pluća, već i mnoge druge bolesti koje su znatno češće kod pušača, poput hronične opstruktivne bolesti pluća, infarkta srca, moždanog udara i bolesti perifernih krvnih sudova“, navela je Šarac.
Ona je naglasila da je rak pluća direktno povezan s pušenjem i upotrebom duvanskih proizvoda, prvenstveno cigareta. Prema dostupnim podacima, više od trećine stanovništva u Srbiji čine povremeni ili svakodnevni pušači.
Specijalista socijalne medicine u Centru za promociju zdravlja Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd Anđelka Grujičić upozorava da posebno zabrinjava rast učestalosti konzumiranja duvana među djecom i mladima.
„O štetnosti pušenja ne govori se dovoljno, a poruke koje šaljemo često ne dopiru do ciljne grupe kojoj su namijenjene“, rekla je Grujičić.
Ona je istakla da je pušenje najveći pojedinačni faktor rizika za nastanak hroničnih nezaraznih bolesti.
„Nijedan drugi faktor rizika nije toliko dominantan kao pušenje. Iako postoje i drugi uzroci, pušenje je najveći pojedinačni faktor rizika i o tome se ne govori dovoljno“, navela je Grujičić.
"Pušenje nije navika"
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 40 miliona djece uzrasta od 13 do 15 godina koristi neki duvanski proizvod.
Šarac smatra da je za suzbijanje ovog problema potrebna sveobuhvatna angažovanost cijelog društva.
„Navike se stiču upravo u adolescentnim godinama. Danas mladi manje prate televiziju, a mnogo više vremena provode na društvenim mrežama, zbog čega je neophodno osmisliti kampanje prilagođene tim kanalima komunikacije“, rekla je ona.
Dodala je da mnogi mladi nisu dovoljno informisani o štetnosti duvanskih proizvoda.
„Pušenje nije navika, već ozbiljna bolest zavisnosti koju treba liječiti, a prije svega spriječiti“, naglasila je Šarac.
Prema njenim riječima, u duvanskim proizvodima nalazi se više od 7.000 različitih supstanci, od kojih su stotine štetne, a više desetina dokazano kancerogene.
„Te supstance direktno djeluju na DNK ćelija i mogu izazvati karcinome ne samo pluća, već i usne duplje, grla i mokraćne bešike. Mnogi od tih karcinoma gotovo isključivo se javljaju kod pušača“, upozorila je Šarac.
Ona je pojasnila da nikotin stvara zavisnost, ali sam po sebi nije kancerogen.
„Najveći problem predstavljaju brojne hemijske materije koje nastaju sagorijevanjem duvana, a među njima su katran i aromatični ugljovodonici, za koje je dokazano da izazivaju rak“, zaključila je Šarac.