Iz Brisela je stiglo zeleno svjetlo za Reformsku agendu, ali iz Bosne i Hercegovine prema Briselu nema nikakvog signala kada je riječ o nastavku reformi i ispunjavanju uslova. Reformska zakonodavstva su na čekanju, glavni pregovarač se tek spominje. Kako nas vide u Briselu i hoće li se, i na koji način, Evropska unija uključiti u ovaj proces?
ADVERTISEMENT
Za Euronews govori evropski zastupnik Davor Ivo Štir, sa kojim je razgovarala Lejla Džin.
Euronews: Pitanje glavnog pregovarača u Bosni i Hercegovini je novi kamen spoticanja među političarima, i to ne samo što nema dogovora o imenu, već ni o tome koja institucija treba imenovati pregovarača. Ima li Brisel stav o tome ko bi trebao imenovati pregovarača i hoće li se evropske institucije uključiti u ovaj proces?
Štir: To je jedan od uvjeta koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti da bi mogla otvoriti pregovore. Kao što znate, Vijeće je u martu 2024. donijelo odluku da BiH može otvoriti pristupne pregovore s EU, ali uz ispunjenje četiri zakona i imenovanje glavnog pregovarača. Još dva zakona iz tog paketa nedostaju, oba iz domene pravosuđa, kao i imenovanje pregovarača. Mislim da je ministar pravosuđa BiH dao temeljito objašnjenje na osnovu koje odredbe Vijeće ministara može imenovati glavnog pregovarača. Iskustvo drugih država pokazuje da glavni pregovarač mora tijesno sarađivati s izvršnom vlašću, pa je logično da bude izraz volje izvršne vlasti. Primjerice, u Hrvatskoj je glavni pregovarač imao ured u kabinetu premijera.
Ali, isto tako, jednom kad se usaglase stajališta i pregovori okončaju na međuvladinim konferencijama s EU, brojne mjere moraju biti pretočene u zakone. Zato je važno da pregovarač ima i podršku parlamenta. U BiH je to državni parlament — i Zastupnički dom i Dom naroda.
U nekim zemljama, poput Hrvatske, glavni pregovarač je redovno odlazio u poseban odbor formiran da prati pregovore. Stoga, iako je imenovanje logično vezano za izvršnu vlast, bitno je da njegov rad uživa i podršku parlamenta kako bi evropski zakoni mogli biti usvajani u roku i prema potrebnim standardima.
Euronews: Ako Savjet ministara već naredne sedmice usvoji sva tri uslova i to prođe parlamentarnu proceduru, kada bi se mogla očekivati odluka o datumu otvaranja pregovora?
Štir: Kao što sam rekao, odluka iz marta 2024. predviđa četiri zakona i imenovanje pregovarača. Još nedostaju zakon o Sudu BiH i zakon o VSTV-u. Kada se to ispuni, bit će ispunjeni svi minimalni uvjeti za sazivanje međuvladine konferencije. Do tada fokus mora biti na ispunjavanju uvjeta. Sa strane delegacije kojom predsjedavam, nastavićemo držati otvaranje pregovora što je moguće više na dnevnom redu kako se vrijeme ne bi gubilo. Ali ne možemo preskakati korake. Moramo čekati da BiH ispuni uvjete.
Euronews: Ako propustimo rok do kraja godine, kada bi se ponovo moglo odlučivati o datumu pregovora?
Štir: Mislim da će veliki broj država članica biti otvoren da se pregovori otvore što je prije moguće, jer je u interesu EU da BiH uspije na evropskom putu. To je dio šire politike postupne integracije zemalja Zapadnog Balkana. Postoji politička volja da se pregovori otvore brzo, ali prije nego što govorimo o datumu, moramo imati ispunjene uvjete — dva zakona i imenovanje glavnog pregovarača.
Euronews: Zvučite optimistično, ali još jedno pitanje o kojem se različito gleda u BiH — OHR. Može li BiH sa OHR-om i Bonskim ovlaštenjima postati članica EU?
Štir: EU je jasno rekla da očekuje ispunjavanje uvjeta potrebnih za zatvaranje OHR-a. BiH kao članica EU ne bi smjela imati ured visokog predstavnika. Da bi se došlo do te situacije, BiH mora prethodno ispuniti uvjete koje je propisalo Vijeće za implementaciju mira. Oni već postoje i jasno su definirani.
Euronews: Kako gledate na pitanje reforme izbornog zakona? HDZ BiH insistira na izmjenama i pitanju legitimnog predstavljanja.
Štir: To je također dio potrebnih reformi. Među 14 ključnih prioriteta koje je postavila Evropska komisija nalazi se i reforma izbornog zakonodavstva. Postoje presude Evropskog suda za ljudska prava, kao i Ustavnog suda BiH, koje moraju biti provedene. Izborni zakon mora osigurati jednakopravnost svih građana, ali i jednakopravnost konstitutivnih naroda. Ne postoji samo jedno rješenje — na institucijama BiH je da postignu dogovor. Presude daju okvir kojim se mora voditi računa kako bi se izbjegla diskriminacija i građana i konstitutivnih naroda.
Euronews: Za BiH je sporna i namjera Hrvatske da gradi odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, uz samu granicu. Kako se ovo pitanje može riješiti?
Štir: Najbolje je imati otvorene kanale dijaloga. Hrvatska se kao članica EU obavezala pridržavati najviših ekoloških standarda. Važno je da se sve otvoreno komunicira. Kroz dijalog između Hrvatske i BiH moguće je razjasniti sve nedoumice.
Euronews: Za kraj, vratimo se evropskim integracijama i planu rasta. Evropska komisija dala je odobrenje za reformsku agendu BiH, što je bio uslov za sredstva iz plana rasta. Kada i koliko novca BiH može dobiti i može li računati na prvobitni iznos od 1.085 milijardi KM ili na umanjeni iznos od 10%?
Štir: Iznos je umanjen za 10% jer reformska agenda nije predana tokom ljeta. Međutim, predana je krajem septembra i to je omogućilo da BiH nastavi dalje. Reformska agenda je odobrena, nijedna država članica nije imala primjedbe. Predstoji ratifikacija dva sporazuma — kreditnog i finansijskog — nakon čega BiH može povući prvu tranšu od oko 60 miliona eura. Dalja sredstva će se povlačiti u zavisnosti od ispunjavanja reformi. Ukupan iznos, iako umanjen, i dalje je izdašan i pomoći će BiH da se modernizuje i da se postepeno integriše u evropske politike — digitalnu, zelenu, kao i politiku vladavine prava.